Da se pri uvođenju umjetne inteligencije u poslovanje kompanija najveće rasprave vode između odjela biznisa i IT-ja te da ti odjeli trebaju zajedno raditi na AI rješenjima složili su se sudionici danas održane konferencije ‘Izazovi implementacije umjetne inteligencije u poduzeća‘ u organizaciji Infobipa, SLO CRO Poslovnog kluba te Veleposlanstva Republike Slovenije.
Franc Bračun, pomoćnik uprave i glavni direktor za podatke u Novoj Ljubljanskoj banci, napomenuo je da umjetna inteligencija nije IT pitanje, nego prvenstveno biznis pitanje i ‘ta dva svijeta trebaju surađivati kako bi se razumjeli‘.
Na temelju vlastitog iskustva u maloj tvrtki koja implementira AI rješenja, Ivan Rimac iz udruge CroAI potvrdio je tijekom kasnije panel-rasprave da se najveće ‘borbe‘ oko uvođenja umjetne inteligencije događaju između biznis i IT odjela u tvrtkama, a najveći je problem komunikacija. Identifikacija podataka koji će se koristiti i detekcija pravih slučajeva korištenja umjetne inteligencije još je jedan od izazova, dodala je Smilja Plišić Velimirović, u Hrvatskom Telekomu, jer je važno odrediti da utrošeno vrijeme donese najveći benefit. Blaž Sterle iz tvrtke Be-terna je pak na temelju vlastitog iskustva rada s brojnim klijentima zaključio da, što se tiče korištenja prediktivne umjetne inteligencije, tvrtke mogu imati najbolji algoritam, ali ako nemaju povjerenje korisnika, to im ne znači mnogo, stoga je vrlo bitna transparentnost prema kupcima i korisnicima. Mitja Trampuž, predsjednik slovenske inicijative AI4SI, ispričao je kako su oni još prije nekoliko godina, kada se nije toliko pričalo o umjetnoj inteligenciji, napravili vodič kako uvesti umjetnu inteligenciju u poduzeća.
Sudionici panela složili su se da je uvođenje AI-a u kompanije kompleksan proces koji zahtijeva sveobuhvatni pristup, od prilagodljivosti, suradnje sa stručnjacima, dugoročne strategije do edukacije zaposlenika. No, pravilna implementacija donosi višestruke koristi za sve uključene strane.
Iz pravne perspektive o izazovima uvođenja AI-ja u tvrtke na području Europske unije te o EU AI aktu govorila je Marijana Šarolić Robić, potpredsjednica CRO Startup udruge. Pritom je naglasila da ‘svi zaposlenici moraju naći svoje mjesto u svijetu umjetne inteligencije, inače to sve nema smisla‘.
‘Rizici AI-ja mogu se ublažiti‘
Saša Muminović, predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba, naglasio je činjenicu da, unatoč riziku primjene AI-ja, djelujemo na globalnom tržištu gdje konkurencija koristi različite alate kako bi poboljšala, pojeftinila i učinila proizvode dostupnijima.
– Rizici koje AI donosi mogu se ublažiti kroz odgovarajuća rješenja dok implementacija umjetne inteligencije u poslovanje podiže konkurentnost gospodarstva – zaključio je Muminović.
Boris Pogačnik, potpredsjednik za poslovni razvoj Infobipa, napomenuo da trenutno raspoloživa AI tehnologija može ubrzati poslovne procese ako se ispune uvjeti za njezino optimalno korištenje.
– Mnoge globalne tvrtke prepoznale su prednosti i aktivno implementiraju umjetnu inteligenciju u svojim sustavima, a naša je zadaća da im omogućimo besprijekornu komunikaciju s njihovim krajnjim korisnicima – i to komunikaciju koja je potpomognuta umjetnom inteligencijom. Bitno je izazove digitalizacije poslovanja sagledati sveobuhvatno, zato implementacija AI tehnologije nije jednokratan projekt već kontinuirani proces i razvoj, koji će dugoročno promijeniti način kako tvrtke posluju i unaprijediti ih – rekao je Pogačnik.
Slovenija, primjerice, ima jasnu strategiju za umjetnu inteligenciju, o čemu je na konferenciji govorio i Gašper Dovžan, veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu.
Slovenski i hrvatski eksperti prezentirali su mogućnosti koje umjetna inteligencija može pružiti, te podijelili niz savjeta kako implementirati AI, dok je Aleksandar Raić, potpredsjednik Infobipa za AI transformaciju, predstavio kako umjetnu inteligenciju koriste u hrvatskom jednorogu.
