I dalje nema znakova oživljavanja građevinske aktivnosti u Hrvatskoj a oporavak građevinarstva nije na vidiku, ocjenjuju analitičari u osvrtu na nedavno objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podsjećajući na zadnje podatke o fizičkom obujmu građevinske aktivnosti, koji je u studenom lani smanjen na mjesečnoj razini za 1,2, a na godišnjoj 5,8 posto, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) zaključuju da se nastavlja utjecaj dugotrajne gospodarske krize na građevinarstvo. Upozoravaju da to rezultira nižom razinom građevinske aktivnosti nego što je bila u 2013. godini.
Od početka 2009. godine, odnosno 71 mjesec koliko kontinuirano traje kriza u građevinarstvu, fizički obujam građevinskih aktivnosti smanjen je za oko 40 posto. U tom je razdoblju povremeno, odnosno ukupno u osam mjeseci, ostvaren rast građevinske aktivnosti na ostalim građevinama to jest izvan sektora stambenih zgrada i to kao rezultat nastojanja da se javnim investicijama pokrene gospodarski oporavak, kažu u Komori, u kojoj smatraju da to nastojanje nije uspjelo.
Dodaju da se pod pritiskom smanjene investicijske aktivnosti proračunskim problemima opterećenog javnog sektora, produbio pad aktivnosti na ostalim građevinama, ali je istodobno znatnije usporen pad građevinske aktivnosti na zgradama.
U HGK-u smatraju da je za oporavak građevinske aktivnosti na domaćem tržištu potreban snažniji i trajniji impuls, koji može dati samo značajniji rast investicijske aktivnosti javnoga i privatnoga sektora. Međutim, to se još uvijek ne nazire, kažu u HGK.
Stoga građevinarima, po ocjenu Komorinih eksperata za građevinarstvo, ostaje tek nada da će se dio efekata europskog infrastrukturnog investicijskog plana preliti na Hrvatsku, da će raspoloživost sredstava europskih fondova potaknuti investicijska razmišljanja te da će napredak u brzini i lakoći rješavanja administrativnih procedura povezanih s gradnjom pozitivno utjecati na investicijske odluke domaćih i stranih investitora.
Na nastavak negativnih kretanja u građevinskom sektoru upozoravaju i analitičari Reiffeisen banke (RBA). Oni smatraju da se i dalje mogu očekivati snažnije stope pada obujma građevinskih radova i to u segmentu ostalih građevina, s obzirom da je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine broj izdanih odobrenja za te objekte pao za 20,8 posto u odnosu na 2013. godinu.
S druge strane, blagim pozitivnim stopama broju odrađenih sati na izgradnji zgrada pridonosit će rast broja izdanih odobrenja za gradnju zgrada od 6 posto, drže u RBA.