Današnje podatke Eurostata koji pokazuju da će zbog previsokog deficita Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) u oporbi ocjenjuju kao očekivanu posljedicu izostanka reformi i oporavka gospodarstva, te poručuju da je vrijeme za snažnije rezove u proračunu, iako se ne slažu oko toga na kojim stavkama bi trebalo štedjeti.
Martina Dalić (HDZ) smatra da izvješće Eurostata pokazuje probleme koji su već dulje vrijeme poznati, a svode se na izostanak oporavka gospodarstva, što ima negativne posljedice na proračun.
- Svode se i na izostanak strukturnih reformi koje bi stabilizirale rast rashoda, a istovremeno pozitivno djelovale na gospodarski rast - izjavila je Dalić Hini.
HDZ očekuje da se u rebalansu proračuna za 2013. godinu napokon prikaže stvarna slika proračunskog stanja u ovoj godini i proračun za 2014. godinu, poručila je.
Upozorila je da se Vlada u ovogodišnjem proračunu suočava s raskorakom između ostvarenih prihoda i rashoda. Taj raskorak, po hrvatskoj metodologiji, iznosi između 16 i 17 milijardi kuna, a tek će se vidjeti koliko će to iznositi po Eurostatovoj metodologiji.
- Ova godina pokazuje da u 2014. nema nekog velikog prostora da bi se unaprijed bilo koja proračunska stavka izuzela iz razmatranja za štednju. Jedina kategorija koja bi trebala biti pošteđena su mirovine - smatra Dalić.
Da bi se iz proračunskog procesa i fiskalne politike osigurali kakvi-takvi poticaji rastu, važno je kako se provodi smanjivanje rashoda, naglašava Dalić.
- To znači linearno smanjivanje plaća - ne, ali reorganizacija državne administracije koja će postati učinkovitija, da - rekla je.
Dalić drži i da bi u cilju smanjivanja zbunjenosti šire javnosti Hrvatska trebala, kao članica EU, napustiti nacionalnu metodologiju i prijeći na vođenje statistike po Eurostatovoj metodologiji. Time bi nestale sadašnje razlike, povećala bi se transparentnost i doprinijelo kvaliteti javnih financija.
Hrvatski laburisti pak smatraju da je preveliki proračunski deficit posljedica smanjenja stope zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto. U trenutku smanjivanja doprinosa, Vlada je znala da je u zdravstvenom sustavu oko četiri milijarde kuna dugova koje je pokušala sanirati direktno iz državnog proračuna s oko tri milijarde kuna.
Javni dug je zbroj zaduživanja jedinica lokalne i regionalne samouprave, središnje države, državnih poduzeća i državnih jamstava unatrag nekoliko godina. Današnja situacija posljedica je zaduživanja za potrošnju umjesto za ulaganja, ocjenjuje čelnik Laburista Dragutin Lesar.
Planirani rast BDP-a od 1,3 posto u idućoj godini temelji se na planiranom rastu investicija s 3,3 posto u ovoj na 7,6 posto u idućoj godini i povećanju izvoza s -0,5 posto na 2,3 posto u idućoj godini, a obje procjene su preoptimistične.
Na rashodovnoj strani proračuna postoje rezerve za rezanje kod financiranja različitih agencija, fondova, zavoda, službi, instituta i sl. No, najbolje sredstvo za smanjenje javnog duga je povećanje proizvodnje i BDP-a, za što je preduvjet razvoj industrije, ističe Lesar.
HDSSB ocjenjuje da su visokom deficitu doprinijela velika zaduženja koja nisu korištena za pokretanje gospodarstva već za krpanje proračuna. Toliki deficit rezultat je lopovluka prijašnje Vlade, ali i očitog nesnalaženja sadašnje Vlade koja nema rješenje ni za jedan ozbiljan problem u gospodarstvu i poljoprivredi.
Ta stranka neće podržati predložene Vladine mjere, jer iz njih ne vidi kako bi se Hrvatska mogla pokrenuti iz dugotrajne recesije, već poziva Vladu da podnese ostavku i tako spasi Hrvatsku od daljnje propasti.
HDSSB tvrdi da na moguće uštede već osam godina ukazuje amandmanima na državni proračun, koji se redovito odbijaju. Treba srezati nepotrebnu potrošnju, poput nabavke tisuća novih službenih automobila, no sigurni smo da će Vlada, kao i sve prijašnje, najviše rezati izdvajanja za Slavoniju i Baranju, kao i za poljoprivredu koja bi trebala biti okosnica razvoja gospodarstva, poručuje HDSSB.
U HSS-u ocjenjuju da je prekomjerni proračunski deficit posljedica izostanka fiskalnog prilagođavanja u vrijeme krize i dubokih strukturnih neravnoteža, odnosno deficita koje proizvode zdravstveni, socijalni i obrazovni sustav.
Nakon četiri godine usporavanja ekonomske aktivnosti, koja se spustila na razinu 2007. godine, fiskalni kapacitet hrvatskog gospodarstva iznosi najviše 100 milijardi kuna. Proračunski rashodi su, s druge strane, od 2007. do 2013. narasli za 25 milijardi kuna, što je stvorilo veliki deficit koji se pokriva dodatnim zaduživanjem.
Rashodi proračuna središnje države moraju se sniziti za desetak milijardi kuna, počevši od ukidanja različitih državnih agencija, smatra HSS.
Svi rashodi moraju biti preispitani, podjednako diskrecijski rashodi kojima upravljaju Vlada i ministarstva, kao i subvencije iz proračuna i transferi prema poduzećima i kućanstvima. Mirovine iz punog radnog staža se ne smiju smanjivati, kao ni plaće u obrazovanju i zdravstvu. Ostale plaće u javnom sektoru moraju se prilagoditi krizi, drže HSS-ovci.