Kako bi se potaknulo veće korištenje autocesta zimi, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture razmatra mogućnost uvođenja dviju tarifa vožnje autocestama, višu ljetnu i nižu zimsku, no stručnjaci nisu sigurni da bi to donijelo željene rezultate.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je nedavno kako se razmatra mogućnost uvođenja dviju tarifa vožnje autocestama, s tim da bi ljetna tarifa, kada je većina autocesta dobro popunjena, bila onoliko skuplja koliko bi zimska, kada je dio skupo izgrađenih prometnica uglavnom prazan, bila jeftinija.
Iskorištenost autocesta prilično je slaba, posebice zimi jer se zbog loše financijske situacije ljudi teško odlučuju na putovanja, a kada se i odluče na to često zbog uštede koriste alternativne pravce.
- Autocestom A1, koja povezuje Zagreb i Split, godišnje prođe nešto više od 4,5 milijuna vozila. S druge strane, alternativnim pravcem cestom D1 godišnje prođe 1,3 milijuna vozila. Izbjegavajući A1 prijevoznici bitno uštede, dok ljudi koji prometuju vlastitim vozilima razmišljaju na način – bolje da se malo dulje vozim i uštedim, nego da se vozim autocestom, kaže Marijan Banelli, savjetnik za promet u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Smatra kako su, s njegova prijevozničkog aspekta, dvije tarife nepotrebne jer autoprijevoznici već sada imaju popust od 22 posto na cijene ENC uređaja. Isto tako, Banelli kaže da većina ovdašnjih autocesta dobro radi i zimi, izuzme li se A1, koja je građena iz političkih razloga – spajanja sjevera i juga – i turizma. Problem je, po njemu, jedino A1, no smatra kako je model dvije tarife – ljetne i zimske – barem zasad neprovediv.
Ipak, priznaje kako kamioni koristeći autoceste troše manje goriva nego kada voze pokrajnjim cestama.
S druge strane, osobni automobili nerijetko potroše više goriva na autocestama nego na alternativnim pravcima, kaže Mladen Jambrović, direktor Eko mobilisa, tvrtke koja se bavi ekološkim načinima vožnje.
"Brzine su veće, pa i vozila više troše. Međutim, putovanje autocestama je bitno sigurnije, ali i kraće od vožnje pokrajnjim cestama", ističe Jambrović.
Dvije tarife za vožnju autocestama za njega nisu loša ideja, no postavlja se pitanje izvedivosti.
"Mislim da bi se prvo reagirala Europska unija, jer nam glavnina turista dolazi iz Europe cestovnim putem i njima bi cestarine bile skuplje. Znamo, isto tako, da je autocesta A1, a spomenuti prijedlog se najviše veže uz nju, bio strateški projekt povezivanja sjevera i juga i da su sve projekcije rađene na jednotarifnoj cijeni cestarina. Možda bi za početak trebalo provesti istraživanje kako bi smanjenje cijena cestarina zimi, odnosno povećanje tijekom ljeta utjecalo na promet", zaključuje Mladen Jambrović.
Mreža hrvatskih autocesta i poluautocesta s naplatom iznosi 1.288 kilometara. Po kriterijima sigurnosti i kvalitete, one su u europskom vrhu, no njihovim prihodima ne mogu se otplaćivati krediti podignuti za njihovu gradnju.