U razdoblju od 2013. do 2016. godine u gradnju, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta prema Vladinom Programu građenja i održavanja javnih cesta za spomenuto razdoblje uložit će se ukupno 23 milijarde kuna.
Od toga 38 posto uložit će se u autoceste, 47 posto u državne ceste, a 15 posto u županijske i lokalne, piše Novi list.
Iz Vlade najavljuju i uvođenje novih stimulativnih modela plaćanja cestarine, kako bi elektronička naplata obuhvatila barem 50 posto ukupne naplate cestarine. Prema podacima resornog ministarstva, elektronička naplata u ovoj je godini na autocesti Zagreb-Rijeka dosegla 35 posto ukupne naplate.
Kako su Hrvatske autoceste ove godine realizirale veći dio posla na autocestama, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, u narednoj godini ostaje završenje čvora Kosnica kod Zagreba, te proširenje dionice autoceste Zagreb-Goričan kod Svete Helene, a više će se pažnje posvetiti poboljšanju uvjeta na državnim i lokalnim cestama. U narednoj godini predviđena je izgradnja Dravskog mosta i mosta na Savi kod Gradiške, a do 2015. godine i izgradnja više stotina kilometara državnih cesta. Među ostalim, predviđena je gradnja drugog kolnika državne ceste Solin-Klis-Sinj, dok će u dionicu Sveti Kuzam-Križišće u 2014. godini država uložiti 10 milijuna kuna. Još je 15 milijuna kuna predviđeno za gradnju spoja čvor Škurinje-Luka Rijeka u idućoj godini, a 75 milijuna kuna stajat će projektiranje i gradnja dionice Rujevica-Marišćina. Na popisu dionica čija će se gradnja financirati u 2014. godini je i obilaznica Opatijske rivijere s iznosom od 5,7 milijuna kuna. U Hrvatskoj je, prema podacima resornog ministarstva, 19 posto kolnika na državnim cestama nesigurno za vožnju, a na njih 38 posto vožnja je neudobna. Globalno, u dobrom je stanju 31 posto kolnika, njih 43 posto zadovoljavajuće, a četvrtina kolnika državnih cesta u lošem je stanju. U redovno održavanje javnih cesta do 2016. godine uložit će se 4,7 milijarde kuna ili sedam posto više od dosadašnjeg prosjeka. U poboljšanje sigurnosti i sanaciju opasnih mjesta uložit će se još 5,4 milijarde kuna ili u prosjeku 1,5 milijardu kuna godišnje.