Pokazatelji za prva dva mjeseca ove godine upućuju na nastavak realnog pada BDP-a i u prvom tromjesečju ove godine, a dašak optimizma mogao bi doći u drugoj polovini godine, čemu bi, uz povoljne učinke turističke sezone, moglo doprinijeti i zaustavljanje negativnih trendova u kretanju investicija s obzirom na to da ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA).
U danas objavljenoj kvartalnoj analizi, pod nazivom Jesmo li dotaknuli dno?, analitičari RBA navode kako i ove godine očekuju da će BDP zabilježiti pad te bi tako 2013. trebala označiti pola desetljeća silazne putanje hrvatskoga gospodarstva, tijekom kojih je hrvatski BDP kumulativno smanjen za oko 10 posto.
Za ovu godinu analitičari RBA prognoziraju pad BDP-a za 0,5 posto, dok u 2014. očekuju pozitivno kretanje, odnosno rast za jedan posto.
Uslijed pada potrošnje, nastavka smanjenja investicija u fiksni kapital, razduživanja privatnog sektora i nepovoljnih kretanja u eurozoni u drugoj polovici godine, lani je BDP smanjen za 2 posto.
Iz RBA pritom podsjećaju kako su se u 2012. u odnosu na godinu prije trendovi pogoršali kod svih komponenti potrošnje, a jedini pozitivan doprinos došao je od neto izvoza. Najsnažniji negativan doprinos dolazi od građevinarstva, što je u skladu s kretanjem investicija s obzirom na to da se prije krize oko 50 posto investicija odnosilo na građevinski sektor.
Prvi podaci za prvo ovogodišnje tromjesečje pak upućuju na daljnji pad gospodarstva - trgovina na malo i dalje pada na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja nakon predaha u siječnju također, a robni je uvoz u prva dva mjeseca porastao snažnije nego robni izvoz, dok je utjecaj računa usluga u prvom tromjesečju slab.
Stoga analitičari RBA prognoziraju nastavak realnog pada BDP-a i u prvom tromjesečju 2013. te dodaju kako bi ‘dašak optimizma‘ mogao doći u drugoj polovini godine zbog povoljnih učinaka turističke sezone, ali i pristupa fondovima EU, što bi moglo doprinijeti zaustavljanju negativnih trendova u kretanju investicija.
Međutim, ističu, pozitivni učinci bit će slabi s obzirom na kratak vremenski okvir i ovisit će o pripremljenosti projekata, pa se snažniji učinak sredstava iz fondova EU može očekivati tek u sljedećim godinama.
U drugoj polovici ove godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, što bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala.
Istodobno, država će biti primorana svoje rashode prilagoditi ‘davno nastalim okolnostima‘ a nepovoljna kretanja na tržištu rada i pesimizam ograničavaju potrošnju kućanstava, pa od te dvije sastavnice BDP-a u RBA ne očekuju pozitivan doprinos.
-Posljedično očekujemo da će BDP zabilježiti pad. Kao i toliko puta dosad, naglašavamo da je za povećanje potencijala hrvatskoga gospodarstva nužno provesti strukturne reforme-zaključak je analitičara RBA.