Situacija u Hrvatskoj je teška, iduće godine će biti još teža, a dobra vijest je to što Hrvatska nema iskorištene kapacitete i mogućnosti, kazao je na 20. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista predsjednik tog društva Ljubo Jurčić.
Trodnevno savjetovanje o ekonomskoj politici Hrvatske u 2013. otvorio je izaslanik predsjednika Republike Ive Josipovića Dean Jović ocjenivši da ono ne može riješiti probleme, ali da je važno da se otvore sva pitanja, razmijene znanja i ideje.Jurčić očekuje da će gospodarski pad ove godine u Hrvatskoj vjerojatno biti oko 2 posto, a napominje kako nemamo optimalnu strukturu investicija te da nedostaje slika funkcioniranja gospodarskog mehanizma kako bi se uvidjelo kako krenuti u promjene.
Ocijenio je da bi u Hrvatskoj, uz više angažmana, moglo biti puno bolje te da bismo za godinu ili dvije mogli biti najbrže rastuća zemlja u Europi, ali da za to treba promijeniti model koji se koristi i okrenuti se vlastitim resursima.Jurčić je kazao kako smo strancima prodali ‘sve što je dobro radilo i što smo znali raditi‘ te da to nije bila dobra politika. Financirali smo se tuđim novcem, njime kupovali inozemnu robu te se ‘postavlja pitanje jesmo li te svoje potrebe mogli pokriti štampanjem novca‘.
Dodao je da sada banke povlače novac u inozemstvo, krediti stanovništvu stagniraju, plaće padaju, investicije su smanjene, a potrošnja se smanjuje te da smo tako ušli u ‘negativnu spiralu‘. Jurčić smatra da ‘priče da treba smanjiti proračunsku potrošnju ne stoje‘. Drži da je temelj razvoja društva stvaranje nacionalnog kapitala i investicija te da je hrvatski model gospodarenja atipičan - potiče potrošnju, zaduživanje, uvoz i vanjski dug. Smatra da tečaj nije pratio relativne cijene, da smo isključili kunu kao mjeru vrijednosti, da je financiranje tuđim novcem bilo prenaglašeno.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb očekuje da će BDP u 2012. pasti za 1,9 posto, u sljedećoj godini biti nula posto, uz negativne rizike, a nakon inflacije od 5 posto u ovoj u sljedećoj se godini može očekivati inflacija od 3,5 posto.
Govoreći o očekivanim kretanjima u Hrvatskoj u 2013. kazao da će realni raspoloživi dohodak građana, s padom od 5 posto u 2012., nastaviti padati za oko 2 posto, da se očekuje rast poreznog tereta, pad realnih plaća i vrijednosti imovine, da vjerojatno neće biti rasta gospodarstva ni zaposlenosti te je ocijenio da će pritisak prije svega dolaziti od nezaposlenih i socijalno ugroženih ljudi.
Lovrinčević smatra da će se u bankarskom sustavu nastaviti rast nenaplativih potraživanja, da je taj sustav u cjelini stabilan, ali da s naplatom potraživanja ima problema kod manjih i srednjih banaka. Drži da će novi izazov za banke biti porez na nekretnine te da će neke možda doći i do ruba adekvatnosti kapitala, a najveći klijenti banaka ostat će država i javna poduzeća. Dodaje da će se pokušati oživjeti investicije kroz javna poduzeća, ali da većina poduzeća za to nije pripremljena.
Lovrinčević smatra da će se pokušati zadržati nepromijenjeno stanje rashoda proračuna bez značajnih reformi te da će se to nadomjestiti povećanjem poreznog tereta, da će se vjerojatno oživljavati privatizacija i pojačati davanje imovine u koncesije. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je da je zajednički interes Hrvatske i BiH da sinergijom proizvodnih ciklusa poboljšaju suradnju putem pretpristupnih fondova EU. Predsjednik Udruženja korporativnih direktora Srbije Toplica Spasojević naglasio je da je situacija u Srbiji slična onoj u Hrvatskoj. Dodao je da u Srbiji posluje oko 400 hrvatskih tvrtaka te da odnose treba podignuti na višu razinu, kao i protok roba i ulaganja.