Premijer Zoran Milanović u četvrtak je dobrom viješću ocijenio podatke o manjem od planiranog proračunskog deficita u prošloj godini, kazavši kako oni pokazuju da je Hrvatska bez ičijeg nadzora i pritiska u stanju sama upravljati svojim financijama i realno planirati proračun za 2015.
Rebalansom iz studenoga prošle godine deficit proračuna planiran je u iznosu 15,6 milijardi kuna, a preliminirani podaci prema nacionalnoj metodologiji pokazuju da je on na kraju 2014. iznosio 12,8 milijardi kuna.
"To je jako dobra vijest i znači da smo bez ičijeg nadzora i pritiska u stanju sami upravljati svojim financijama. Radi se o nekoliko milijardi kuna manje potrošenih od onog planiranog", rekao je Milanović na početku sjednice Vlade.
Ističe kako činjenica da je potrošeno oko 3 milijarde kuna manje i to u uvjetima krize, uz ispoštivane sve obveze "itekako znači da proračun za 2015. planiramo potpuno realno".
"To je konačno jedna vrlo važna, sistemska promjena u hrvatskim javnim financijama", naglasio je.
Premijer se pohvalio da se po prvi puta dogodila takva ušteda u proračunu. "Ne sjećam se kojoj se to vladi ranije dogodilo, naročito u krizi, da je postigla takav rezultat", izjavio je Milanović te ustvrdio kako je do toga došlo "jednim odgovornim i razumnim odnosom svih u vladi".
Svatko je, kaže, dao svoj doprinos svjestan da moramo ispunjavati obveze prema građanima, međunarodnim financijskim institucijama od kojih Hrvatska pozajmljuje novac.
"To je pokazatelj da možemo sami potpuno svjesno upravljati svojim financijama, a financija su jedna od najvažnijih stvari u državi", zaključio je premijer. Vlada je u četvrtak prihvatila i u Sabor uputila redovnu polugodišnju informaciju Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.
Podaci iz te informacije podsjećaju da je, pod utjecajem smanjenja investicija i državne potrošnje, realni BDP u drugom tromjesečju prošle godine, prema sezonski prilagođenim podacima, pao za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini realno smanjenje BDP-a bilo znatno izrazitije, za 0,6 posto u prvom i pad za 0,8 posto u drugom tromjesečju.
Prema podacima HNB-a, bruto inozemni dug u prvom se polugodištu 2014. godine povećao za 200 milijuna eura eura te je na kraju lipnja iznosio 46,3 milijardi eura odnosno 107 posto BDP-a.
Na kraju lipnja 2014. bruto međunarodne pričuve iznosile su 12,3 milijarde eura, što je dostatno za pokriće 7,9 mjeseci uvoza robe i usluga.
Prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, banke su u prvoj polovini 2014. ostvarile 1,6 milijardi kuna dobiti, što je 310,3 milijuna kuna ili 24,6 posto više nego u prvoj polovini 2013. godine.
Imovina banaka blago se smanjila u 2014. godini, za 1,3 posto te je na kraju lipnja 2014. godine iznosila 393 milijarde kuna.
Ministar financija Boris Lalovac upozorio je na visok udio loših kredita kod poduzeća od gotovo 30 posto, što po njegovim riječima utječe na otežan izlazak iz krize, dok je ukupni udio takvih kredita kod stanovništva i poduzeća 16,6 posto.