Ukupni proračunski prihodi od poreza u prvih su osam mjeseci ove godine 6,5 posto veći nego u istom periodu prošle godine, dok su prihodi od PDV-a veći za 9,3 posto.
Hoće li to biti dovoljno, kao i brojne mjere štednje što ih je pokrenula Vlada, da se unatoč padu gospodarstva, industrijske proizvodnje i potrošnje ne krene u novo zaduženje? Ministar financija Slavko Linić odlučan je da se rashodi smanje i uporno ponavlja kako neće biti rebalansa, odnosno povećanja rashoda nego tek ‘mini rebalansa‘. Riječ je o unutarnjem preslagivanju državnih financija do 5 posto iznosa proračuna, no ekonomski analitičari smatraju kako ni sve mjere štednje neće uspjeti osigurati novac za isplatu plaća u tzv. velikim resorima: u MUP-u, obrani i prosvjeti. Ne nađu li primjerice neko rješenje sa sindikatima javnih službi, napose onima iz prosvjete, Vladu bi mogle zatrpati tisuće tužbi zbog otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora s neizvjesnim ishodom. Ili čak s presudom na štetu države, što bi u konačnici moglo koštati četiri-pet puta više nego da je država isplatila sindikalna traženja, procjenjuju analitičari.
U Ministarstvu financija ističu kako neće tolerirati ničije probijanje Vladinih mjera za uvođenja reda u novčane tokove. A nije tajna i da je među ministrima uzavrela krv između onih koji su se držali naputaka i onih koji su probili odobrene im limite kao na primjer MUP koji je za plaće i naknade potrošio oko 200 milijuna kuna više od odobrenog iznosa.
Analitičari kažu kako u budžetu za ovu godinu nije predviđeno 20 i više postotno poskupljenje energije, da je primjetno ionako slabo državno investiranje u projekte u prosvjeti npr. gradnja škola ili barem za popravljanje energetske učinkovitosti, već se tek održavaju ranije otvorena gradilišta. Time se može uštedjeti samo nekoliko stotina milijuna kuna.
Uz stalni rast cijene energenata, ističu i rast inflacije od 4 posto. Upozoravaju i da Hrvatskoj nije popravljen kreditni rejting kad je zaključila pregovore s EU-om, pa je ocjena kreditnog rejtinga Ficha tek kompenzacija za činjenicu da je Hrvatska na to ime dobivala kredite s 3,5 posto do 4 posto kamata, a Slovenija primjerice 0,7 posto. „- Rashodi nisu smanjeni, nisu pokrenute ni strukturne reforme, pa Vladi ostaje tek dogovor sa sindikatima. Ne bude li ga, novo zaduženje neće se moći izbjeći, tvrdi Liderov sugovornik iz ekonomske branše.
Za razliku od takvih procjena, ministar Linić ustrajan je da ministri koji su prekoračili svoje budžete, iste moraju dovesti u red. Jer, ‘uštede na materijalnim troškovima su i veće od očekivanih s obzirom da je HDZ kapom i šakom dijelio novac za najam prostora, IT usluge,... a što je sada dovedeno u realne okvire.‘ Državi u idućoj godini na naplatu stiže oko 14 milijardi kuna što na ime kredita što na ime jamstava, pa nema prostora za nova zaduženja.