Hrvatska neće moći svesti proračunski deficit unutar limita Europske unije prije 2016. godine, a trebat će joj i više vremena kako bi počela smanjivati javni dug, kazao je ministar financija Slavko Linić u intervjuu Reutersu.
Linić kaže da je Vlada spremna pojačati tempo reformi ove i iduće godine, ali da su hrvatski strukturni problemi preduboki da bi se mogli brzo riješiti.
-Sigurno ćemo moći spustiti proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a u 2016. godini, no trebat će nam još nekoliko godina za rješavanje strukturnih problema, posebno mirovinskog sustava i javnog duga- rekao je Linić u utorak za Reuters.
-Naši mirovinski fondovi mogu osigurati manje od 50 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina. To je naš najveći strukturni problem i ne može se riješiti preko noći-dodao je.
Dug javnog sektora sada doseže 54 posto BDP-a, a očekuje se da će porasti na 57 do 58 posto u idućim mjesecima, kada će vlada konsolidirati dugove u zdravstvu i brodogradnji. S daljnjim zaduživanjem države, javni dug mogao bi se probiti iznad 60 posto BDP-a, koliko se tolerira u EU.
Linić je svjestan mogućnosti da Hrvatska potpadne pod posebni proračunski nadzor od strane Bruxellesa.
Europska komisija poručila je ranije ovog mjeseca da bi Hrvatska mogla ući u stegovni postupak prekomjernog deficita (EDP) ubrzo nakon ulaska u Uniju zbog probijanja zadanog ograničenja EU-a od 3 posto BDP-a po pitanju proračunskog deficita.
EDP podrazumijeva korake koji bi potaknuli države da poboljšaju financijsku situaciju, a nepridržavanje toga može dovesti do financijskih sankcija, kao što je suspenzija fondova Europske unije.
Linić i dalje očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,7 posto, premda većina analitičara očekuje pad bruto domaćeg proizvoda petu godina zaredom.
-Prognozu rasta za ovu godinu ostaje 0,7 posto. U idućoj godini trebamo rast od 1,5 do 2 posto i mislim da je to ostvarivo- kazao je Linić, dodajući da tu prognozu temelji na očekivanom povećanju investicija javnog i privatnog sektora i nastojanjima da se raščiste zaostali neplaćeni dugovi koji guše gospodarstvo.
Za razliku od guvernera Hrvatske narodna banke Borisa Vujčića, koji je prošloga tjedna u Londonu kazao da će se Hrvatska nastojati što prije pridružiti eurozoni, Linić kaže da je brza traka prema uvođenju eura malo vjerojatna.
-Trebat će nam četiri do pet godina kako bismo zadovoljili kriterije iz Maastrichta, tek onda možemo razmišljati o euru i priključenju eurozoni. No, važno je da držimo deficit pod kontrolom, tako da to ne utječe na našu sposobnost povlačenja novac iz EU fondova- kazao je Linić
-Iduće godine imat ćemo upute iz Komisije o tome što treba učiniti. Neće nam biti lako, kao ni mnogim drugim članicama EU-a koje imaju deficit iznad tri posto. Izraditi proračun za sljedeću godinu neće biti lagano- kazao je Linić.
Istaknuo je da će ovogodišnji ciljani proračunski manjak od 3,4 posto biti ispunjen. To iznosi 10,2 milijarde kuna i Ministarstvo financija planira izaći na lokalno tržište u srpnju, nakon što se u travnju na međunarodnim tržištima zadužilo za 1,5 milijardi dolara.
-Još nismo definirali ukupnu vrijednost izdanja obveznica u srpnju, ali to će biti naše posljednje zaduživanje ove godine. Nema potrebe za rebalansom proračuna i mi ćemo se čvrsto držati naših ciljanih deficita- kazao je Linić, dodajući da Hrvatskoj neće biti potreban sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom kako bi se održala stabilnost javnih financija.