Hrvatska
StoryEditor

RBA: Objava podataka o BDP-u potvrdila je strahovanja

20. Listopad 2014.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ostaju pri svojoj procjeni pada gospodarstva u ovoj godini za 0,8 posto, a za iduću godinu predviđaju stagnaciju.

"Objava konačnih podataka o bruto domaćem proizvodu (BDP) za drugo tromjesečje potvrdila je strahovanja o ponovnom padu gospodarstva. Jedanaesto uzastopno tromjesečje ostvaren je pad realnoga BDP-a na godišnjoj razini. Prvi podaci iz realnoga sektora u trećem tromjesečju upozoravaju na povećani rizik od daljnjega smanjivanja BDP-a", navode analitičari RBA u novom broju kvartalne publikacije RBAnalize, naslovljenoj "Još uvijek bez izvora rasta".

Napominju kako i dalje izostaju mjere za strukturnu prilagodbu, a polako iščezavaju i pozitivna kretanja na strani neto izvoza i rast prerađivačke industrije (potaknuti ponajprije inozemnom potražnjom).

"Negativan rizik pojačava usporavanje u najvažnijim trgovinskim partnerima Hrvatske. Preduvjeti za oporavak gospodarstva i dalje izostaju pa nakon šest godina uzastopne recesije projiciramo stagnaciju tijekom predizborne 2015. godine", procjena je analitičara RBA.

I u najnovijoj publikaciji ostaju pri procjeni pada BDP-a u ovoj godini za 0,8 posto, dok su u odnosu na publikaciju iz srpnja snizili procjene za 2015. i 2016. godinu.

Naime, u srpnju su predviđali rast BDP-a u 2015. za 1,0 posto, a 2016. za 1,2 posto, dok su njihove najnovije prognoze nulta stopa u 2015. i rast za 1,0 posto u 2016. godini.

U najnovijoj publikaciji analitičari RBA napominju kako je domaća potražnja i dalje pod nepovoljnim utjecajem slabosti na tržištu rada, nastavka procesa razduživanja poduzeća i izraženog potrošačkog pesimizma.

"Uz razmjeno nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje, uvelike opterećeno i čestim izmjenama poreznih propisa i administrativnim barijerama, pesimizmom potisnuta potražnja onemogućava oporavak investicija. Potvrđuju to i podaci iz građevinskoga sektora koji se nalazi duboko u recesiji, bez izglednog oporavka i u 2015. godini", navodi se u publikaciji.

Analitičari RBA smatraju i kako nema naznaka ni za rast investicija u javnom sektoru, što je s jedne strane posljedica nepripremljenosti projekata, a s druge kontinuiranih jednokratnih ušteda na stavci kapitalnih rashoda državnoga proračuna.

"Time se umanjuje protuciklični i razvojni potencijal fiskalne politike nauštrb zadržavanja statusa quo u razini tekuće potrošnje koja se financira iz sredstava proračuna. S obzirom na ciljeve procedure pri prekomjernom deficitu nameće se potreba jačih strukturnih prilagodbi pa u srednjoročnom razdoblju ne očekujemo doprinos državne potrošnje i investicija rastu BDP-a. Međutim, uloga kreatora fiskalne politike trebala bi se ogledati u stvaranju preduvjeta za održiv rast jer upravo su izostanak rasta i slabosti fiskalne politike ključni argumenti trenutačnog podinvesticijskoga rejtinga države", ističu iz RBA.

Napominju kako izostanak fiskalne prilagodbe još uvijek ne sprječava državu u namjeri izlaska na tržišta kapitala. Štoviše, kako navode, iznimno visoka likvidnost i okruženje niskih kamatnih stopa moglo bi potrajati tijekom cijele 2015. godine stvarajući privid uspješnoga zaduživanja unatoč zadržavanju povišene razine premije rizika u odnosu na usporedive države. Pored toga, Europska središnja banka će prije ili kasnije napustiti mjere ekspanzivne monetarne politike, a posljedični rast troškova zaduživanja pratit će i veća važnost fundamenata u formiranju cijena na tržištima kapitala.

"Pitanje održivosti javnih financija osobito će doći do izražaja primjenom nove metodologije Eurostata (ESA 2010) budući da bi prema našoj projekciji javni dug mogao dostići 90 posto BDP-a, čak i uz ostvarivanje ciljeva iz procedure pri prekomjernom deficitu", smatraju analitičari RBA.

Uzroke za povećanje bilančnih neravnoteža u javnim financijama nalaze u očekivanom izostanku rasta gospodarstva i nastavku, premda usporenom, ostvarivanja deficita proračuna.

S obzirom na visok udio javnoga duga denominiranog u inozemnoj valuti (poglavito eurima) monetarnoj politici preostaje tek ostati dosljedna u očuvanju stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro, napominju analitičari RBA.

07. svibanj 2024 15:10