Uzimajući u obzir strukturne slabosti hrvatskog gospodstva, izostanak snažnijih reformskih poteza te uz vrlo krhko i neizvjesno vanjsko okruženje prema našim ocjenama rast je postavljen preoptimistično, kažu analitičari RBA za Vladine projekcije rasta u 2013. godini.
Nakon rebalansa proračuna za 2012. u prošlom tjednu, Vlada RH je s jučerašnje sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013., s projekcijama za 2014. i 2015. godinu. Novi prijedlog proračuna za 2013. temelji se na realnom rastu gospodarstva od 1,8 posto te prosječnoj inflaciji od 3,2 posto.
-Uzimajući u obzir strukturne slabosti hrvatskog gospodstva, izostanak snažnijih reformskih poteza te uz vrlo krhko i neizvjesno vanjsko okruženje prema našim ocjenama rast je postavljen preoptimistično i ponovno je temeljen na investicijama, dominantno javnim, koji su usmjereni u sektore koje slabo pridonose vanjskoj razmjeni. Stoga se vrlo teško složiti s ocjenom da će predviđeni rast prihoda (s 110,34 na 113,65 milijardi kuna) biti dijelom i posljedica oporavka gospodarske aktivnosti.-pišu RBA analitičari.
Štoviše, nepoticajno okruženje za privatne investicije, iscrpljen realni sektor i izuzetno slabo tržište rada ne pružaju nadu u oporavak tijekom 2013. Analitičari smatraju da će rast prihoda isključivo biti posljedica bolje naplate (borbe protiv porezne utaje i prevare) te izmjena u poreznom sustavu koje su većim dijelom posljedica usklađivanja s pravnom stečevinom EU (ukidanje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice, izmjena kod trošarina). U uvjetima rasta rashoda stoga ih ne iznenađuje odgoda daljnjeg rasterećenja troška rada i porezne presije koja je na razmjeno visokoj razini. Potrebe države ostaju visoke, a fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna ovaj put izostala je i u samom planu proračuna.
Naime, ukupni rashodi su planom povećani na 124,5 milijardi kuna (+3,5% ili 4,2 milijardi više u odnosu na 2012.). Povećanje je dominantno uzrokovano rastom povećanja rashoda za kamate (2,1 milijardi kuna), doprinosa RH proračunu EU (1,7 milijardi kuna) te državnim potporama za restrukturiranje brodogradnje ( 0.9 milijardi kuna). Uštede na masi plaća (od 1,7 milijardi kuna) primarno se odnose na sustav znanosti i obrazovanja, unutarnjih poslova te u sustavu plaća zdravstvenih ustanova.
U takvi uvjetima deficit državnog proračuna povećat će se i u apsolutnim i u relativnim iznosima te bi za 2013. trebao iznositi 10,9 milijardi kuna odnosno 3,1% BDP-a (rast od 882 milijuna kuna ili 8,8%). Deficit konsolidirane opće države u takvim uvjetima trebao bi porasti s 3,4% u 2012. na 3,8% BDP-a u 2013.
Izostanak prilagodbe rashoda analitičare iznenađuje obzirom na potrebu zadovoljenja odredbi Zakona o fiskalnoj odgovornosti ali i činjenicu da fiskalna konsolidacija u uvjetima dugotrajne recesije ključna za smanjenje vanjskih makroekonomskih rizika, poboljšanje uvjeta financiranja cijeloga gospodarstva i stvaranja pretpostavki za brži oporavak.
Prema najnovijem računu financiranja u 2013. Vlada planira izdavanja vrijednosnica (obveznica) u iznosu 21,2 milijardi kuna od čega će najveći iznos ići na zaduživanje na inozemnim tržištima kapitala izdanjima euroobveznica u iznosu 14,2 mlrd kuna. Kreditima (domaćim i vanjskim) se planira prikupiti 5,5 milijardi kuna dok se očekivani prihod od privatizacije ( u prvom redu Croatia osiguranja i HPB) očekuje na razini od 3 milijardi kuna.