Od 1. srpnja u Hrvatskoj bi trebalo vrijediti pravilo po kojem se stečaj pokreće po službenoj dužnosti ukoliko je neka tvrtka u blokadi duljoj od 120 dana.
Predviđa to novi Stečajni zakon kojeg je Vlada s današnje sjednice u Gunji uputila u drugo saborsko čitanje. To ne znači da će od početka srpnja sve tvrtke koje su blokirane 120 dana odmah završiti u stečaju. Tim se zakonom želi postići brža, učinkovitija i transparentnija provedba stečaja. Interesantan je podatak kako je Hrvatska 24. po duljini trajanja stečaja od 28 zemalja EU.
Novi list piše kako će prve na udaru biti pravne osobe blokirane duže od 1000 dana i koje uopće nemaju zaposlenih. Ti će se stečajevi pokretati od srpnja do rujna. Prema podacima Ministarstva pravosuđa takvih je u Hrvatskoj više od 6.400, a njihov dug i to bez kamata iznosi više od deset milijardi kuna.
Slijede tvrtke koje su u blokadi od godinu dana do 1000 dana, također bez zaposlenih, a takvih je pravnih osoba više od 4.600 s ukupnim dugom većim od tri milijarde kuna.
Tako bi država do kraja godine mogla riješiti one tvrtke koje zadovoljavaju uvjete za stečaj po službenoj dužnosti, a blokirane su duže od 120 dana i nemaju zaposlenih. Takvih tvrtki ima 14.652 s ukupnim dugom bez kamata od 14,9 milijardi kuna. Preostale tvrtke koje trenutno zadovoljavaju uvjet o blokadi od 120 dana, a ima ih više od 4.000, zapošljavaju 8,838 radnika i njihov je dug bez kamata oko pet milijardi kuna.
Nova će pravila omogućiti da se konačno dozna tko stoji iza tih tvrtki, je li neki od vlasnika osnovao više takvih poduzeća te kome su ta poduzeća ostala dužna. Plan je da se ti podaci objavljuju na e-oglasnoj ploči što će se omogućiti izmjenama Zakona o sudskom registru. Na taj način će se otkriti koliko su pojedine banke u Hrvatskoj izložene takvim tvrtkama, a otvaranje stečajnih postupaka svakako će utjecati na njihove bilance.
Prijedlog zakona propisuje da su uvjeti za pokretanje stečaja koji se moraju ispuniti prije nego netko od vjerovnika ili sam dužnik odluče za to, blokada dulja od 60 dana i neisplata tri uzastopne plaće. Novost je i to da će se stečajnog upravitelja birati nasumičnim odabirom kako se ne bi dogodilo da pojedini suci stalno biraju iste upravitelje. Na isti način će se birati i predstečajni povjerenik jer se i taj postupak vraća u Stečajni zakon odnosno pod okrilje trgovačkih sudova. Razlozi za pokretanje predstečajnog postupka su blokada dulja od 60 dana ali i kašnjenje u isplati plaća od 30 dana i više.
I za predstečajni i za stečajni plan tražit će se suglasnost barem 50 posto vjerovnika iz svake skupine, ali s uvjetom da se s planom slože vjerovnici koji imaju više od dvije trećine ukupnih tražbina. Na kraju, predstečajni postupak može trajati 120 dana uz maksimalno produljenje od 90 dana, a stečajni postupak u prvom stupnju šest mjeseci koliko je predviđeno i za drugi stupanj.