Prema procjenama Eurostata ukupna bi gospodarska aktivnost u EU u sljedećoj godini trebala rasti. Prema procjenama Ministarstva financija, i u Hrvatskoj se u sljedećoj godini predviđa rast ukupne gospodarske aktivnosti temeljeno na rastu investicija te izvoza robe i usluga, odnosno porastu potražnje na domaćem i svjetskom tržištu.
Prva tvrdnja je, dakako, mnogo vjerojatnija od druge. Većinu sektora u Hrvatskoj i dalje očekuje pad ili, u najbolju ruku, stagnacija. Od većine industrijskih sektora, preko trgovine do građevine, koja je već godinama u gospodarskom ambisu.
- U slučaju daljnjeg pada domaće i inozemne potražnje, izgledan bi bio nastavak petogodišnjega kontinuiranog pada industrijske proizvodnje, iako blaži zbog niske baze - kaže Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju u HGK.
Raste energetika
Trenutačno se, prema podacima HGK, u industriji najbolji trendovi kretanja ostvaruju u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (između ostalog zbog povoljnijih klimatskih prilika), gdje se u prvih deset mjeseci ove godine bilježi rast industrijske proizvodnje od 14 i izvoza 126 posto, u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda s rastom od šest i izvoza 19 posto, u proizvodnji strojeva i uređaja s rastom od tri i izvoza pet posto te farmaceutskoj industriji s rastom proizvodnje dva i izvoza osam posto... Istodobno se najlošija kretanja bilježe u proizvodnji ostalih prometnih sredstava (brodogradnja), gdje je ostvaren pad proizvodnje od 47,1 posto i izvoza 45,7 posto, i proizvodnji računala i elektroničkih proizvoda, s padom proizvodnje od 18 posto i izvoza od 36 posto.- Naši gospodarski subjekti iscrpljeni su dugogodišnjom gospodarskom krizom, a u takvim uvjetima teško je financirati ulaganja u istraživanje, razvoj, nove tehnologije, što je preduvjet za opstanak na globalnom svjetskom tržištu. U boljoj su situaciji izvoznici, bez obzira na djelatnost, koji u sljedećoj godini imaju i najveći izgled za rast. Nadu u skori rast industrijske proizvodnje, uz najave rasta investicija, daje i Strategija industrijskog razvoja, koja će, uvjereni smo, definirati konkretne ciljeve i mjere za poticaj industrijskoj proizvodnji - kaže Crnečki.Nije bolje ni u trgovini, koju osim ulaska u EU muči višegodišnja stagnacija osobne potrošnje građana. I u sljedećoj se godini očekuje nastavak pada tržišta od dva-tri posto, a sudeći prema rastu nezaposlenosti i dalje negativnim makroekonomskim prognozama građane će se teško navesti da troše.U takvoj situaciji najsvjetlija budućnost predviđa se diskonterima te specijaliziranim, nišnim igračima.Hrvatsko graditeljstvo i dalje je u dubokoj krizi, što pokazuje većina statističkih pokazatelja. Razlozi takvoj situaciji većinom su poznati, a glavni su usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru.
Graditeljstvo nazaduje
Građevinari su u vrhu prema nelikvidnosti pa se tako oko četvrtine ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje odnosi na sektor graditeljstva, a građevinske tvrtke sudjeluju s oko 30 posto u ukupnim gubicima nakon oporezivanja svih poslovnih subjekata u gospodarstvu. U proteklih nekoliko godina, od kraja 2009, domaće graditeljstvo zabilježilo je pad vrijednosti radova od oko 36 posto, a ukupni je broj radnika smanjen za otprilike 32 tisuće, odnosno oko 43 posto. Taj trend nastavljen je i u ovoj godini, a nastavit će se, prema svemu sudeći, i u sljedećoj.- Graditeljstvo je djelatnost u kojoj se ne događaju skokovite promjene na bolje, nego je potreban dugi niz godina da se oporavi, jednom kada je u situaciji kao što je današnja. Ono je među branšama koje su u stanju najduže preživjeti bez ozbiljnog dotoka svježeg novca, koristeći se unutrašnjim rezervama i mogućnostima. No kada to naizgled mirno razdoblje potraje predugo, problemi s likvidnošću kao bumerang vraćaju se s velikim intenzitetom i uzrokuju potpunu propast. Jednako tako, treba naglasiti da gotovo nema uprave koja u pokušajima manevra, umjesto ulaska u bolne procese, nije pribjegla prekomjernom zaduživanju i financiranju dugotrajne imovine kratkoročnim izvorima, što pomaže rješavanju trenutačne likvidnosti, ali neizbježno vodi u sigurnu propast. U pokušaju odgađanja donošenja nužnih odluka svi očekuju da će se putem dogoditi neko čudo i spas, ali to se redovito ne događa. Sada je znatan broj graditeljskih tvrtki, među kojima i dio najvećih, u teškim problemima, s blokiranim računima ili u postupku predstečajne nagodbe, dakle s vrlo neizvjesnom sudbinom. Sektor graditeljstva vratio se desetak godina unazad, otprilike na razinu oko 2002-2003. godine - kaže Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstva HGK. Preduvjet za nekakvu pozitivnu promjenu su investicije i rješavanje problema nenaplaćenih potraživanja.
Skroman rast IT sektora
Čak se i u inovativnim i izvoznim sektorima kao što su IT i telekomunikacijski sektor očekuje nastavak pada ili eventualno skroman rast. IDC u 2013. očekuje pad obujma hrvatskog IT tržišta od oko 0,5 posto, a pad bi bio i znatno veći da nije bilo snažnog rasta prodaje tableta, e-čitača i pametnih telefona. - Sve ostale komponente IT potrošnje zabilježile su pad. Pritom treba naglasiti da unatoč padu domaćeg IT tržišta očekujemo povećanje ukupnog prihoda hrvatskih IT poduzeća zahvaljujući rastu eksportnog tržišta od nešto više od 20 posto (reeksport informatičke opreme i IT usluge pružene nerezidentima). Za 2014. predviđamo skromni rast IT potrošnje u zemlji, između dva i tri posto. I nadalje će pokretači tržišta biti rast plasmana pametnih telefona i tableta, a očekuje se i efektuiranje znatnih investicija u IT infrastrukturu iz fondova EU (ponajprije vezanih uz schengensku granicu). Nastavit će se i rast izvoza IT industrije - kaže Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa.Analitičar IDC-a za industriju telekoma Krešimir Alić predviđa ukupan pad potrošnje (stanovništva i poslovnih subjekata) na kupnju telekomunikacijskih usluga za 1,5 posto u odnosu na 2013. godinu. Time se nastavlja negativan trend započet 2009. godine, a najvažniji je uzrok ekonomska kriza i pad kupovne moći korisnika. - Prema segmentima, fiksna telefonija trebala bi pasti najviše, za 6,7 posto i to zbog trenda zamjene fiksnih usluga mobilnima. Mobilne glasovne usluge također padaju, i to za 5,9 posto. Nasuprot tome, podatkovne će usluge porasti - fiksne za 2,4 posto, a mobilne za četiri posto. Razlog rasta mobilnih podatkovnih komunikacija sve veća je popularnost pametnih telefona - kaže Alić.Jedan od rijetkih sektora u kojem se očekuje rast u 2014. godini je turizam. Turistički djelatnici i ministar slažu se da će to biti još jedna od izazovnih godina. U njoj se napokon očekuje implementacija strateških dokumenata poput Strategije turizma i Strateškog master plana. Ove su godine investicije u turizam iznosile 2,6 milijardi kuna, što je bio veliki rast u odnosu na prethodne godine, a u 2014. očekuje se još snažniji rast. Rastu investicija, povećanju smještajnih kapaciteta i podizanju njihove kvalitete trebala bi pripomoći i ulaganja privatnih strateških partnera u zapuštene državne turističke tvrtke.
Poslovni pesimizam
Hrvatska udruga poslodavac (HUP) nedavno je dala čistu jedinicu općem stanju u gospodarstvu, a što se tiče očekivanja za 2014, ona će, smatra najveći dio poslodavaca i poduzetnika, biti još jedna u nizu teških godina. Istraživanje je provedeno drugu godinu zaredom među članovima tijela i odbora udruge i njime je obuhvaćeno 320 članova HUP-a. Kad je riječ o očekivanjima za 2014. godinu, 43,8 posto (lani je to bilo 38 posto) poduzetnika očekuje da će opće stanje u gospodarstvu biti lošije od ovogodišnjeg.Poslovni pesimizam tvrtki smanjuje se s povećanjem broja zaposlenih u tvrtkama, pa je tako u malim tvrtkama zabilježeno 63 posto pesimista, među srednjim poduzećima ih je 50 posto, a baš kao i lani najmanji je udio pesimista zabilježen među velikim poslodavcima - 20,7 posto.Graditeljstvo je i ove godine sektor s najpesimističnijim pogledom na poslovne okolnosti u Hrvatskoj. Prošle godine svaki je drugi sugovornik iz tog sektora smatrao da će stanje iduće godine biti lošije nego u tekućoj godini, sada je to stanje još nepovoljnije (60 posto prema lanjskih 50 posto). Najmanje loša očekivanja imaju poslodavci iz industrije i turizma. Prošle godine 16,7 posto sugovornika iz sektora turizma izrazilo je očekivanje da će iduća godina biti djelomično bolja od ove, a ove je godine taj udio povećan i iznosi 33,3 posto.Što se prihoda tiče, iduće godine 18,8 posto poduzetnika očekuje manje prihode nego ove godine, a 36,3 posto ih očekuje povećanje prihoda. To je ujedno i najoptimističniji element u cijelom istraživanju. No s druge strane zamjetan je velik udio poduzetnika koji ukazuju na oprez kad je riječ o očekivanoj razini zaposlenosti u 2014. Velik ih udio predviđa smanjenje broja zaposlenih u svojim tvrtkama (60 posto), a svega 3,8 posto poduzeća očekuje povećanje zaposlenih (prošle godine šest posto).
Investicijski potencijal u turizmu
Zanimljivo je da su očekivanja u vezi s uvjetima investiranja optimističnija od onih zabilježenih za opću gospodarsku situaciju i to je ujedno prvi kriterij koji je nešto neutralniji. Najveći investicijski potencijal zabilježen je u turizmu, među velikim poduzetnicima i u sjevernojadranskoj regiji.I izjave sugovornika i istraživanje te opetovano ponavljano stajalište HUP-a potvrđuju ono što svi u Hrvatskoj već odavno znaju. Glavne prepreke u poslovanju visoki su porezi i doprinosi, neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost. Neizvjesnost poslovne 2014. godine, koja će biti šesta godina recesije, samo naglašava potrebu za dubokim promjenama i zaokretom u ekonomskoj politici. Kad već ne želimo sami, možda nas na to uspije natjerati EU.