Vlada u svojim novim projekcijama Proračun 2013.-2015. predviđa realno smanjenje BDP-a od 1,1 posto u ovoj godini, dok bi u narednom razdoblju trebao ubrzati i to na 1,8 posto u 2013., tri posto u 2014. te 3,5 posto u 2015. godini.
Glavni generator gospodarskog rasta u 2013. godini bit će, stoji u Vladinoj prezentaciji proračuna za sljedeću godinu, javne i privatne investicije dok će u narednom razdoblju najveći doprinos rastu doći od izvoza roba i usluga.
Prihodi državnog proračuna za sljedeću godinu iznosit će 113,7 milijardi kuna, dok će rashodi biti 124,5 milijardi kuna. Kad je riječ o poreznim izmjenama PDV će se za ugostiteljske usluge, kako je i najavljeno, sniziti sa sadašnjih 25 na 10 posto, a od 1. siječnja 2013. umjesto nulte stope PDV-a primjenjivat će se stopa od 5 posto, koja je najniža moguća koju propisuje EU zakonodavstvo.
Ukupni godišnji efekt izmjena Zakona o PDV-u bit će povećanje prihoda proračuna od 1,2 milijarde kuna, dok se s osnova gospodarske aktivnosti očekuje povećanje od 1,7 milijardi kuna.
U sljedećoj se godini ukupni rashodi državnog proračuna planiraju u visini od 124,5 milijardi kuna, u 2014. u iznosu od 128,4 milijarde kuna, a u 2015. uiznosu od 133,5 milijardi kuna.U 2013. se očekuje veliki porast sljedećih kategorija rashoda - kamate (uključujući i trošak duga brodogradnje) 2 milijarde kuna, doprinos EU proračunu od 1,7 milijardi kuna, subvencije brodogradnji u iznosu od 900 milijuna kuna, odnosno ukupno za sve te stavke 4,6 milijardi kuna.
Također, planira se i uključivanje naknade za strateške rezerve nafte u sustav naplate trošarina, uz transfer tako prikupljenih prihoda HANDA-i. Očekuje se i dodatno povećanje rashoda u dijelu sufinanciranja projekata financiranih iz EU fondova.
Uz to, povećanje rashoda proračuna do 2015. bit će potrebno i za mirovine (368 milijuna kuna), zbog planiranog usklađivanja mirovina ostvarenih iz radnog odnosa, subvencije HBOR-u od 150 milijuna kuna, aktivna politika zapošljavanja – 41 milijun kuna, modernizacija HŽ-a – 227 milijuna kuna, rashodi za nabavu nefinancijske imovine – 194 milijuna kuna te uređenje graničnih prijelaza s obzirom na pristupanje EU.
Manjak državnog proračuna u 2013. iznosit će 10,9 milijardi kuna ili 3,1 posto BDP-a. U 2014. državni proračun zabilježit će manjak od 10,1 milijardu kuna ili 2,7 posto BDP-a, a u 2015. manjak od 9,7 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a.
Izvanproračunski korisnici nastavit će s investicijskim aktivnostima i unarednim godinama, štoće rezultirati manjkom od 0,7 posto BDP-a u 2013.,0,6 posto BDP-a u 2014. te 0,4 posto BDP-a u 2015. godini. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bilježit će uravnotežen proračun u trogodišnjem razdoblju.
Kretanje javnog duga u narednom razdoblju bit će određeno visinom proračunskog manjka te preuzetim dugovima brodogradnje.Sukladno tome, javni dug će 2013. godine doseći razinu od 55 posto BDP-a, u 2014. od 56 posto BDP-a, a u 2015. očekuje se zaokret u trendu kretanja udjela javnog duga u BDP-u.
S obzirom na trendove u kretanju javnog duga, a uzevši u obzir povećane rashode za kamate, u Vladi naglašavaju značaj i potrebu privatizacijskih primitaka u nadolazećem razdoblju.
Zaključno govoreći, pred javnim financijama dvostruki je izazov: nužna je brza konsolidacija s obzirom na rastući s obzirom na rastući javni dug i trošak njegovog financiranja koji sve jače istiskuje ostale kategorije javne potrošnje te usklađivanje brzine fiskalne konsolidacije na strani smanjenja rashoda kako se ne bi poništili pozitivni učinci započetog investicijskog ciklusa i promjene trenda ekonomske aktivnosti.
Ovako predloženi proračun predstavlja nastavak politike fiskalne konsolidacije uz blago smanjenje potrošnje uz očekivane efekte na gospodarsku aktivnost od rasta investicija.Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, odnosno rješavanje problema nelikvidnosti, temelj je za jačanje kapitala privatnog sektora i preduvjet za ubrzanje investicijskih aktivnosti.