Europska komisija je objavila godišnje istraživanje o rastu za 2016. godinu u kojem su prikazane važne opće gospodarske i socijalne stavke Europske unije te upute članicama za iduću godinu.
U istraživanju nalazi se i izvješće o mehanizmu upozoravanja koje utvrđuje rizike neravnoteže, stoga što mogu ometati djelotvornost nacionalnih gospodarstava, eurozone ili cijele EU. Mehanizam određuje koje članice bi trebale biti detaljnije pregledane kako bi se odredilo postoje li neravnoteže.
Među ukupno 18 njih, nalazi se 16 onih koje su od prije u neravnoteži te se mora vidjeti postoji li ona i dalje. U potonje uvrštena je i Hrvatska s 85,1 posto udjela javnog duga u BDP-u i stopom nezaposlenosti od 16,9 posto. Dugoročna nezaposlenost u Hrvatskoj porasla je, pak, za 1,7 postotnih bodova, dok je stopa nezaposlenosti među mladima veća za 8,8 postotnih bodova. Društvo Hrvatskoj prave Belgija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Italija, Mađarska, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska Slovenija, Finska, Švedska i Velika Britanija.
Kako bi se učvrstio oporavak i gospodarsko ujednačavanja članica, Komisija predlaže u idućoj godini ponovno pokretanje ulaganja, provođenje strukturnih promjena i odgovornu fiskalnu politiku. Prema Komisijinom planu o ulaganju od prije godinu dana predviđeno je 315 milijardi eura dodatnog ulaganja kroz tri godine s ciljem vraćanja ulaganja na održive razine prije krize. U tom cilju je novi Europski fond za strateška ulaganja već počeo financirati projekte u realnom gospodarstvu, male i srednje poduzetnike te nove tvrtke. Pokrenut je i Europski savjetodavni centar za ulaganja, a početkom iduće godine će zaživjeti i Europski portal projekata ulaganja.
Za poticanje ulaganja države bi trebale pratiti taj plan jer je privatno i javno ulaganje nedovoljno. Ističe se da se dodatno bankarska unija mora dovršiti radi jačanja financijske postojanosti, normalizirati kreditiranje realnog gospodarstva te ubrzati stvaranje unije tržišta kapitala. Strukturne reforme su dio širih nastojanja članica da isprave neuravnoteženosti i poboljšaju se u područjima važnim za produktivnost i ujednačavanje. Sigurnost i fleksibilnost je potrebna na tržištu rada pri čemu je najvažnije riješiti problem duge nezaposlenosti te nezaposlenosti mladih. Tržišta moraju nuditi konkurentne proizvode i usluge kako bi se potaknule inovacije i otvarala nova radna mjesta.
Ujedno, zabilježeno je povećanje rasta, niže kamatne stope te smanjenje državnih manjaka u posljednjih nekoliko godina što je doprinijelo stabiliziranju razine duga i poboljšanju održivosti javnih financija. Fiskalna poboljšanja odražavaju se i u smanjenju broja zemalja u postupku prekomjernog deficita. Međutim, javni je dug i dalje vrlo visok u mnogim članicama što gospodarstva čini podložnijima nenadanim udarcima. To može utjecati na rast pri čemu je važno i da porezni sustavi budu djelotvorni, da potiču rast, stvaranje novih radnih mjesta te da su pravedniji. Sustave socijalne skrbi bi, uz to trebalo modernizirati kako bi odgovorio predstojećim demografskim izazovima.
Naglašeno je da se usklađivanje i nadzor gospodarskih politika članica eurozone treba pojačati uslijed ovisnosti i mogućnost prelijevanja učinaka među članicama.