Allianz je predstavio treće izdanje svog Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report), u kojem se detaljno analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta.
Izvješće pokazuje kako je oporavak financijske imovine koji se desio nakon financijske krize 2007. i 2008. naglo zaustavljen prošle godine: neto financijska imovina po stanovniku porasla je samo 0,6 posto u 2011., u odnosu na 7,8 posto i 9,7 posto rasta u 2009. i 2010. godini. Ovaj razočaravajući trend posljedica je prije svega niskog rasta bruto financijske imovine: iako je prag od 100 bilijuna eura premašen 2011. – dijelom zahvaljujući slabljenju eura – te je globalna financijska imovina privatnih kućanstava dosegnula ukupno 103,3 bilijuna eura, stopa rasta iznosila je samo 1,6 posto, odnosno 0,8 posto gledano po glavi stanovnika. - Očito je da su nesigurnost, niske kamatne stope i kriza eura ostavili traga na razvoju imovine - kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianz Grupe. Hrvatska se smjestila na listu naprednih gospodarstava te je, s bruto financijskom imovinom od 9.720 eura po stanovniku, predvodnica u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU. Znatno iza Hrvatske su Turska s nešto manje od 3.000 eura po stanovniku i Rusija s 2.570 eura. Po pitanju imovine Hrvatska je zauzela 31. mjesto na svijetu. Listu već godinama predvodi Švicarska (s velikom prednošću pred drugoplasiranim); slijede Japan na drugom i SAD na trećem mjestu.
Prošle godine Hrvatska je zabilježila znatan pad (-11,2 posto) neto financijske imovine po stanovniku, čime je ukupni iznos u 2011. bio gotovo 6 posto niži od rekorda prije krize, 2007. Ako uzmemo još širi vremenski okvir, hrvatski rast neto financijske imovine po stanovniku (godišnja stopa od 2000. +4,7 posto) bliži je njemačkom nego regionalnom prosjeku (Istočna Europa: +11,6 posto). Ovaj relativno loš rezultat posljedica je isključivo velikog porasta privatnog duga u Hrvatskoj. Hrvatska je i tu prva u regiji, s dugom od 4.240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a. To znači da je dug kućanstava u Hrvatskoj znatno iznad prosjeka članica EU iz istočne Europe, koji iznosi 35,9 posto BDP-a. Ipak, s neto financijskom imovinom od 5.480 eura po stanovniku, zemlja i dalje spada u skupinu srednje razine bogatstva. Kada govorimo o kategoriji visokog bogatstva (neto financijska imovina veća od 26.800 eura po stanovniku), ona je u Hrvatskoj rezervirana samo za desetinu stanovništva (0,4 milijuna ljudi).Kao i prethodne godine, Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu dijeli zemlje uključene u analizu na tri skupine prema razini bogatstva. Ukupno 17 zemalja čini skupinu ‘zemalja visoke razine bogatstva‘ (HWC), u kojima prosječna neto financijska imovina po stanovniku iznosi više od 26.800 eura. Od 2006. godine, Hrvatska spada u skupinu ‘zemalja srednje razine bogatstva‘ (MWC; prosječna neto financijska imovina po stanovniku veća od 4.500 eura); njihov se broj gotovo udvostručio u proteklih nekoliko godina. Međutim, skupina ‘zemalja niske razine bogatstva‘ (LWC; prosječna neto financijska imovina po stanovniku niža od 4.500 eura) i dalje je najveća, i po broju zemalja i po broju stanovnika.Na kraju 2011. oko 720 milijuna ljudi diljem svijeta pripadalo je srednjoj klasi po bogatstvu, što znači da se ova brojka više nego udvostručila od 2000. godine.