Restrukturiranje trgovačkih društava u državnom vlasništvu ne predstavlja samo otpuštanje ljudskog kapitala, već i centraliziranje poslovanja, profesionalizacija uprave i odmak od političkog utjecaja, a to je u Hrvatskoj itekako moguće što je na svom primjeru pokazala Hrvatska pošta. Zaključak je to drugog panela na Liderovoj konferenciji Državno, a efikasno. Osnovna zadaća za postizanje uspješnog državnog poduzeća ili trgovačkog društva je definirati ciljeve razvoja i kriterija uspješnosti poduzeća od strateškog interesa odnosno KPI-jeve, a tu Pošta i prednjači.
Kako je rekao direktor Pošte Ivan Čulo, svaki poštar i osoba zaposlena na šalteru tog javnog poduzeća ima jasne KPI-jeve koje mora ispuniti. Pošta je, podsjetio je, 2013. godine ušla u proces liberalizacije sa jedva 62 posto tržišta, što je naveo kao neviđen primjer u svijetu. Danas je Pošta uspjela povratiti oko 82 posto tržišta, a najveću napredak bilježi u segmentu paketnih usluga.
>>>FOTO: Panel o privatizaciji državnih poduzeća – ‘Ništa nije sveto’ osim Šuma i Voda
- U tom segmentu držimo 18 posto tržišta i tu najviše rastemo, unatoč činjenici da su u Hrvatskoj prisutni svi najveći svjetski logističari i distributeri paketa. Isto tako, mi i dalje mislimo investirati, posebice u tom smjeru, a kao javno poduzeće imamo i tu obvezu, jer mi moramo biti generator velikih investicija - rekao je Čulo i dodao kako uskoro počinje izgradnja velike sortirnice u Velikoj Gorici te kako će samo u sljedećoj godini u investicije uložiti između 300 i 400 milijuna kuna.
- Nama bi sad odgovarala i inicijalna javna ponuda dionica kako bi prikupili sredstva za dokapitalizaciju - rekao je Čulo.
Problem je u politici
Da je takvih primjera premalo složili su se svi panelisti. Problem je u politici koja najčešće na prekratki rok bira upravu po političkom ključu.
- Ne znam niti jednog ozbiljnog i dokazanog menadžera koji bi prihvatio posao u javnom poduzeću svjestan da s prvom krizom vlasti može odletjeti. Naime, on za svaki ozbiljniji menadžerski posao i poslovni cilj sklapa ugovor na četiri do pet godina, a u javnim poduzećima rijetko se koji predsjednik uprave zadrži toliko dugo - rekla je Mirjana Šlat, direktorica Humanagementa.
>>>FOTO: Počela je konferencija koja ‘pobija podvalu da država ne može biti dobar gospodar’
Sličan je problem i u Srbiji, naveo je Jovan Vorkapić, direktor Republičke direkcije za imovinu RS. Državna poduzeća u toj zemlji, kazao je, trebaju prestati biti utočišta za ljenjivce i mutikaše koji nemaju nikakvi cilj u životu. Zato Srbija ima jaku tendenciju da država izlazi iz poduzeća gdje je dokazala da ne može ih kvalitetno voditi. Kao najnoviji primjer istaknuo je JAT koji sad surađuje sa Emirates kompanijom pod imenom Air Serbia i ostvaruje prihode.
- Uskoro slijediti privatizacija Galenike i Bora, proizvođača bakra - rekao je Vorkapić dodavši kako se u toj zemlji trenutno dugoročno jedino ne razmišlja o privatizaciji Srbija šuma i Srbija voda.
To su strateška poduzeća u Hrvatskoj, pa prema tom vladinom određenju niti Grad Zagreb, dodala je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, naglasivši kako metropola sigurno neće dugoročno promišljati o privatizaciji vodovoda i odvodnje, no za primjerice ZET itekako bi im koristio privatni partner.
- Sasvim je izvjesno kako bi privatna tvrtka bolje prikupljala i sortirala i otpad - smatra Jozić.
Savjetnik predsjednice RH Vito Turšić upozorio je da zakoni koje reguliraju funkcioniranje državnih poduzeća nisu usklađeni te da se zakonske regulative dopunjavaju različitim propisima i uredbama koje ponekad nisu logične.