Po prvi put europsko nogometno tržište preraslo je cifru od 22 milijarde eura, a prognoze su da će se rast u budućnosti sigurno nastaviti. Tako su jučer prokomentirali Deloitteov Godišnji pregled financija u nogometu za sezonu 2014/2015 godinu Delloiteovi hrvatski konzultanti Dražen Nimčević i Gordan Kožulj napomenuvši da se radi samo o prihodu od prodaje ulaznica, TV prava i prodaje, odnosno da je prihod od trgovine igračima isključen.
Glavni uzrok rasta europskog nogometnog tržišta rast je prihoda od TV prava za 8 posto, a isto tako je i glavni uzrok dobrih prognoza budućeg rasta. Naime, u Engleskoj ove godine istječu TV prava na Premiership, inače najbogatiju ligu u Europi, i prilično je izgledno da će novi ugovor biti još izdašniji, kao i za njemačku Bundesligu koja je počela provoditi natječaj za TV prava.
- Engleski Premiership je vodeći u svim poslovnim pokazateljima, ima prihod od 4,4 milijarde eura, ima 103 tisuće radnih mjesta u nogometu i vezanih uz nogomet, godišnje uplate 2,4 milijarde funti u proračun, a od poreza na primanja igrača čak 890 milijuna funti. Engleski nogomet čini već nešto više od 0,4 posto cijelog BDP-a države, rekao je Nimčević, partner u Deloitteovom odjelu za porezno savjetovanje.
Već sad je razlika između engleskog nogometnog tržišta i preostalih liga ‘petice prilično velika. Naime, njemačka Bundesliga je druga na popisu najbogatijih s 2,39 milijardi eura prihoda, a od liga ‘petice‘ Francuska je posljednja s jedva 1,4 milijardi eura prihoda, ako se brojeći milijarde uopće smije napisati riječ jedva. Prema procjenama Deloittea, izgledno je da će u budućnosti razlika biti i veća jer bi TV prava za idući period trebala donijeti engleskim klubovima toliko novca da bi godišnji prihod na kraju sezone 2016/2017 trebao se približiti iznosu od 6 milijardi eura. Ništa od toga nije neobično ako se zna da SKY praktično suhim zlatom plaća TV prava za Premiership i da je na popisu 30 najbogatijih nogometnih klubova na svijetu iz engleske prve lige
- Razlika između ostatka liga ‘petice‘ i preostalih europskih liga također je velika, a u budućnosti će se još i povećavati, kazao je Kožulj, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja dodavši da nakon liga ‘petice‘ po prihodima slijede ruska liga, pa engleska druga liga, pa turska prva liga, pa tek onda ostale europske lige.
A gdje je naša domaća 1. HNL? Toliko nisko da je ni nema na Delloiteovoj prezentaciji. Prema podacima iz istraživanja Ante Baje i Marka Primorca, objavljenom u časopisu Fiscus, hrvatsko nogometno tržište teško je jedva 50 milijuna eura i to kad se u njega uračunaju prihodi od trgovine igračima i dobar sportski rezultat, odnosno ulazak u Ligu prvaka.
- Malo više od trećine prihoda domaćih klubova su prihodi od transfera, a 47 posto od dotacija i nagrada UEFA-e. Svakako, glavni savjet domaćim klubovima je da moraju proći transformaciju u sportska dionička društva, urediti financije i poboljšati upravljanje, rekao je Kožulj.
Nimčević je još primjetio da porezni tretman sponzoriranja sporta u Hrvatskoj za poduzetnike nije zanimljiv, zbog čega je sport onda osuđen tražiti prihode, odnosno donacije, od države i jedinica lokalne i područne samouprave. Naime, drugi izvori prihoda poput prodaje ulaznica ili navijačke opreme, nisu dovoljni za redovno poslovanje s postojećim rezultatskim ambicijama.