Na jednom od najvećih i najvažnijih astronomskih projekata u povijesti – Sloan Digital Sky Survey (SDSS) – koji je rezultirao najvećom trodimenzionalnom mapom svemira, od samih je početaka radio i poznati hrvatski astrofizičar Željko Ivezić. Ovaj je Zagrepčanin sudjelovao u praktički svim najvažnijim otkrićima ovog revolucionarnog projekta jedno od kojih je, primjerice, bilo otkriće kvazara koji je tada bio najudaljeniji otkriveni objekt u svemiru.
>>> Studenti FER-a Nives i Luka otvaraju vrata svemirske industrije
Ivezić je danas znanstveni direktor projekta Large Synoptic Survey Telescope – SDSS-a nove generacije na kojem radi još od 2004. godine, a koji će snimiti prvi veliki digitalni film neba u boji. Drugim riječima, SDSS je samo jednom "pogledao" u svaki dio neba koji je snimio, a LSST će snimiti oko tisuću slika neba tijekom idućih deset godina, kaže Ivezić u intevjuu za Novi list.
LSST će otkriti je li Einstein u pravu
Objašnjava Ivezić da su znanstvenici posljednjih "dvadesetak godina uspjeli razviti kozmološki model širenja svemira koji jako precizno objašnjava sva mjerenja i astronomske podatke poput broja galaksija, pozadinskog zračenja i slično. No problem je što normalna materija od koje smo svi mi napravljeni i o kojoj znamo puno čini svega 4 posto sve materije u svemiru. Oko još 20 posto materije u svemiru čini tamna materija za koju ne znamo baš točno o čemu se radi, samo znamo da stvara gravitacijsku silu, a pri tome ne imitira nikakvo svjetlo. A onda postoji još 75 posto nečega što zovemo tamnom energijom, jer nemamo baš nikakvog pojma o čemu se radi. Ne postoji nikakvo fizikalno objašnjenje za postojanje toga ‘nečega‘, ali mjerenja pokazuju da postoji komponenta u svemiru koja je nužna da bi se uspjelo interpretirati rezultate tih mjerenja. To je jedna od najvećih zagonetki u modernoj fizici".
>>> ‘Ohridina u bespuću svemira’: Musk opet popularizira svemir
LSST bi, dakle, trebao otkriti i potvrditi "to nešto misteriozno... ili postoji greška u Einsteinovoj teoriji relativiteta za koju pretpostavljamo da je točna kad izvodimo zaključke. Nadamo se da će podaci s LSST-a biti dovoljno dobri da se ova nepoznanica riješi", prenosi Novi list njegovu nadu.