Na Ženevskom jezeru caruju labudovi, ali nema crnog. Zato iz Lausanne, grada na Ženevskom jezeru, u utorak nisu stigli iznenađujući rezultati. Hrvatska je ostala prikovana pri dnu liste konkurentnosti koju od 1997. objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Hrvatska, posredstvom Nacionalnog vijeća za konkurentnost, sudjeluje u ovom projektu od 2006. Krenuli smo kao 51. od 53 promatrane države i od tada smo uvijek pri dnu liste, na kojoj smo danas 60. među 63 države. Iza Hrvatske su samo Argentina, Mongolija i Venezuela.
U tih 14 godina na čelu liste najčešće je SAD, ponekad Hong Kong i Singapur (ove godine). U Hrvatskoj se za to vrijeme promijenilo petero premijera, vladale su obje glavne političke opcije u raznim koalicijskim kombinacijama, ali ova država uporno ostaje beznadno nekonkurentna.
Istini za volju, 2006. imali smo samo 39 posto od vrhunske, američke konkurentnosti, u 2017. smo dospjeli do 56,5 posto, da bismo se u sljedeće dvije godine spustili na 50,8 posto konkurentnosti vodećeg Singapura. No, ako je iluzorno natjecati se s najboljima, pogledajmo koliko smo daleko od pravih konkurentata, tranzicijskih država Srednje Europe.
U toj utakmici Hrvatska kaska, uvijek je 15 – 25 posto manje konkurentna od regionalnog prosjeka (Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Startali smo odmah do Poljske, koja nam je danas nedostižna na 38. mjestu, pobjegla nam je i Slovenija, pa i Rumunjska. Ostalima smo se malo približili, ali zabrinjava hrvatski pad konkurentnosti u posljednje dvije godine.
No nisu svi grijesi samo na državi. Hrvatsku nekonkurentnom drži i neefikasan poslovni sektor. Na samom smo dnu u kategoriji ‘tržište rada‘, ali i u poslovnom upravljanju i vjerodostojnosti menadžera. A onda je logično da smo na dnu i s digitalizacijom, što može značiti da ćemo sljedećih godina još tonuti. Osim ako skupa s nekom novom listom konkurentnosti sa Ženevskog jezera na Jarun ne sleti neki crni labud. Ili ako se zadrži iznenađujući trend visokog rasta BDP-a u prvom kvartalu od visokih 3,9 posto