Hrvatska i Slovenija jedine su države u regiji koje se nalaze u tranzicijskoj fazi digitalizacije, s tim da je Hrvatska tek na početku, dok je Slovenija na putu da postane napredna digitalizacijska zemlja - rečeno je na konferenciji “Indeks digitalizacije - potencijal i prepreke bržem rastu" na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a u sklopu koje je ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek predstavila rezultate studije Utjecaj digitalne transformacije na zemlje Zapadnog Balkana, prvoj takvoj studiji koja je izračunala indekse digitalizacije šest zemalja regije i stavila ih u međusoban odnos.
>>> Rast, digitalizacija i inovacije u fokusu bankarskog sektora
Definitivno nismo kao Afrika, a nismo ni kao Švicarska i Norveška, istaknula je Vizek, ističući velike potencijale koje digitalizacija može donijeti.
Ako se digitalizacija poveća za 10 posto, BDP raste za 0,6 posto, a do 2050. godine to bi značilo da će se BDP udvostručiti. Ukoliko se digitalizacija ubrza četiri puta u odnosu na danas, BDP raste 15 posto, pokazuje studija Instituta.
>>> Čatić: Kiborgizacija, robotizacija i digitalizacija vode u transhumanizam
Na kraju izlaganja Vizek je istaknula preporuke koje bi donijele napredak na području digitalizacije: smanjivanje parafiskalnih nameta (ima ih najmanje 32) za polaganje infrastrukture, smanjivanje vremena za dobivanje dozvola, osiguravanje pravne sigurnosti za investicije, olakšavanje korištenja javne zemlje za infrastrukturu (pola europskih zemalja ne naplaćuje naknadu za pravo puta), poticanje ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima, treba poticati digitalnu transformaciju u malim poduzećima, poticati startup kompanije, ulagati u razvoj digitalnih vještina građana, a osnovno je raditi na poticanju investicijske klime i poreznom rasterećenju.
>>> Burilović: HGK će biti prva potpuno digitalizirana institucija
Na studiji je radio i Florian Bieber, voditelj Centra za studije o jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu koji je na početku svog izlaganja spomenuo makedonski grad Veles koji je proslavila priča o lažnim vijestima tijekom američkih predsjedničkih izbora, čime je htio ukazati kako digitalizacija i digitalna transformacija dolaze u jugoistočnu Europu bez posebne strategije i ulaganja, ali možda na neki način koji nije poželjan.
Također je upozorio kako mladi ljudi odlaze u EU, umjesto da ih se pokuša zadržati u zemlji.
Digitalizacija donosi priliku da se realna migracija, koja je problem u većini zemalja regije, pretvori u virtualnu migraciju, u smislu digitalnih nomada koji mogu raditi bilo gdje, smatra Bieber.
>>> Dalić: Krećemo u izradu Nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva
Nakon predstavljanja studije uslijedile su dvije panel diskusije. U prvoj se raspravljalo o ulozi regulacije i pokretačima digitalizacije, a sudjelovali su Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Tonko Obuljen, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Boris Drilo, predsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, te Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Branka Ramljak, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, najavljena je kao gost, no nije se pojavila na konferenciji.
>>>Smart Cities 2018: Inovacije u službi građana, pametna rješenja u praksi
- Studija je pokazala da napredak postoji, ali je spor. Važno pitanje je kako možemo ubrzati napredak, a jedini način za to je da se mijenjamo. I to je upravo smisao digitalizacije jer ona mijenja sve. Moramo isprva mijenjati način na koji razmišljamo te klimu u društvu koje ima otpore prema promjenama. A potom treba i poraditi na nametima koji su često preveliki i koji moraju biti usuglašeni s europskom razinom, rekao je Obuljen.
Na drugoj diskusiji raspravljalo se o korisnicima digitalne infrastrukture, uz sudjelovanje Ivana Lupića, direktora ICT rješenja za industriju i društvo u Ericssonu Nikoli Tesli, osnivač startupa Photomath Damir Sabol, suosnivač i Chief Growth Officer Gideon Brothersa Milan Račić, predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo, Mladen Pejković, stariji izvršni direktor u Atlantic Grupi, te Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma.
- Za jednu malu Hrvatsku vidim puno prilika u području digitalizacije, ako smo uspješni u nogometu, turizmu, zašto ne bismo bili dobri i u području AI-ja? Da nam država izađe u susret i ne postavlja ovakve namete, mogli bismo puno toga napraviti. Moramo postaviti jasne ciljeve i slijediti ih. Predsjednici uprave koji će moći napraviti digitalne reforme će osvojiti budućnost, dok će mnogi pasti na tom ispitu, izjavio je Račić.
>>>Zajednička digitalna strategija zemalja zapadnog Balkana ubrzava njihovu integraciju u EU
Dok su predstavnici Vlade isticali što je već učinjeno i što je u planu za budućnost na području digitalizacije, predstavnici struke isticali su potrebu za većim ulaganjima i većom voljom da se radi na promjenama. Jedino u čemu se obje strane slažu je frustracija zbog ponavljanja jednih te istih stvari na konferencijama.