Kad ćemo imati veće plaće? Bilo je to posljednje pitanje koje mi je prošlog četvrtka navečer u HTV-ovoj emisiji ‘Otvoreno‘ posvećenoj takozvanoj poreznoj reformi uputio kolega Branko Nađvinski.
>>>Miodrag Šajatović: Veliko iznenađenje – Vlada provodi svoj program ‘pet stupova’
Spletom okolnosti (taj dan u Primoštenu je počelo 21. savjetovanje internih revizora) u emisiji sam sudjelovao iz studija u Šibeniku. A kad si u takvim prilikama na izdvojenoj lokaciji, teže je uključiti se u razgovor s ostalim gostima u zagrebačkom studiju. Ton malo kasni, uključuješ se samo kad te voditelj pozove, k tome moraš gledati u kameru, a pogled te vuče niže, prema monitoru. Pa onda, usprkos kakvom-takvom iskustvu, propustiš priliku efektno poentirati.
Odgovorio sam naširoko, u smislu da se veće plaće mogu zaraditi samo prodajom proizvoda više dodane vrijednosti na međunarodnom tržištu. A trebalo je odgovoriti samo s dvije kratke rečenice: ‘Veće plaće imat ćemo kad ih zaradimo. A do tada ćemo i dalje imati veće plaće nego što smo ih zaslužili.‘
Zalutali gost
I kad se spomene porezna reforma, političari govore samo o dijeljenju. A rješenje je u povećavanju kolača (BDP-a). Najprije treba množiti pa tek onda dijeliti
Cijelu emisiju osjećao sam se kao zalutali gost. U studiju je bilo četvero predstavnika političkih stranaka, i to iz vladajuće koalicije i oporbe. I cijelo vrijeme natjecali su se u stvaranju dojma kako se brinu da ovaj ili onaj dio njihova glasačkog tijela spozna da se zauzimaju za njegovu veću plaću i manje poreze. Cijelo vrijeme govorilo se o dijeljenju. Pokušaji da bar na trenutak skrenem priču na potrebu množenja pa će, kad BDP bude veći, biti lakše dijeliti, nisu uspijevali. Ekipa je uredno nastavljala ondje gdje je stala. U natjecanju komu poreznim promjenama povećati plaću za pedesetak kuna. Bez obzira na to što su prvi sljedeći izbori još relativno daleko, prosječni hrvatski političar sve radi da na bilo koji način, i bez ostatka, maksimira glasačku naklonost. Dijeliti umjesto množiti.
>>>Miodrag Šajatović: Svakako pročitajte ‘The Future of Jobs Report 2018’
Tek je pri kraju emisije Branko Grčić poručio da povećanje plaća izvozom robe s visokom dodanom vrijednošću traži deset godina, a da veće plaće ljudima trebaju odmah. Vjerojatno ima pravo. Ali da je vlada u kojoj je bio jedan od ključnih ljudi počela na tome raditi čim je došla na vlast, danas bismo iza sebe imali već osam godina od spomenutih deset. Pa bi do većih plaća ostale samo dvije, a ne ovako – deset godina. Naravno, uz uvjet da je SDP-ova vlada krenula, a HDZ-ova nastavila poticati, pa i porezno, proizvodnju namijenjenu izvozu.
Precijenjena pravednost
Ako ćemo iskreno, plaće u Hrvatskoj veće su nego što si ih smijemo priuštiti. Zemlja koja je prema BDP-u na 27. mjestu u EU ne može imati plaće prema kojima je na 20. mjestu
Kad je riječ o tezi da imamo veće plaće nego što ih zaslužujemo, dovoljno je pogledati BDP članica EU i paralelno listu prosječne satnice. Na listi BDP-ovaca, kao i većini drugih koje govore o stupnju razvoja, Hrvatska je treća ili druga odostraga. Kad se pogleda naša prosječna satnica, peti smo odostraga. Različiti su pokazatelji, a prema nekima su prosječne plaće u Hrvatskoj na dvadesetome mjestu u EU. Tako dobru poziciju nemamo ni prema jednom drugom važnom kriteriju. Mađarska, primjerice, ima bolje podatke o razvoju, a u njoj su plaće niže nego u Hrvatskoj.
U spomenutoj emisiji pokušao sam poreznoj reformi prići iz specifičnoga kuta. Kad se mijenjaju porezna pravila, stalno se u prvi plan gura kriterij pravednosti. Zanemaruje se, međutim, kriterij efikasnosti. Prioritet bi morali imati oni koji će domaći kolač (BDP) najviše i najkvalitetnije povećati. Pa će biti za veće plaće i onih u realnom i onih u nerealnom sektoru (udio zaposlenih u javnom sektoru u Hrvatskoj je oko 33 posto i prema tome smo u vrhu zemalja EU). Dakle, prava porezna reforma bila bi da se u sljedeće tri godine zamrzne nominalni rast proračuna, da se za pet-šest milijardi kuna smanje porezi i doprinosi neto izvoznika. Da vidite kako bi se u kratkom roku mnogi od onih koji sada uredno rade na državnim poslovima počeli okretati izvozu!
>>>Miodrag Šajatović: Hrvatskoj treba ministarstvo za izvanredne ekonomske situacije
Na prošlotjednome Liderovu ‘Danu velikih planova‘ ministar gospodarstva Darko Horvat spomenuo je kako bi za rast BDP-a od pet posto Hrvatskoj trebale investicije od 50 milijardi kuna. A da su one sada samo tridesetak milijardi kuna na godinu. Kad bi se poreznom i svim drugim politikama poticalo uključivanje u međunarodnu razmjenu (to znači i potpuno porezno oslobođenje izdataka za istraživanje, razvoj i nastup na stranim tržištima), dio potrebnih milijardi osigurao bi povećani izvoz. A stigle bi i dodatne investicije u pogone iz kojih će se izvoziti porezno poticana proizvodnja.