Nećemo uvesti europske cijene a ostaviti hrvatske plaće, upozorio je premijer Andrej Plenković otvarajući konferenciju Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj koju je organizirala Vlada i Hrvatska narodna banka. RIječ je o početku pokretanja javne rasprave uvođenja europske valute.
>>>Gospodarstvo: Eurozona prestigla SAD
- Vlada je izrazito proeuropski orijentirana, to je u našem programu, na tim načelima dobili smo povjerenje građana. Ovo je Vlada koja ima iskustva u procesu pristupanja EU. Prije 10 dana bio je sastanak Europskog vijeća i razgovaralo se o Leaders Agenda za razdoblje od idućih 18 mjeseci. Četiri su bitna trenutka, rekao sam. Brexit, izbori za europski parlament, dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi iza 2020 te sastav novih institucija u Europi. Naglasio sam da Hrvatska ima dva vidljiva ključna koraka – postati dio Schengenskog prostora tijekom 2019. godine. Drugi izrazito važan je uvođenje eura i pristupanje eurozoni. Ne želim licitirati s datumom, ono što mislim da je realno da 2020. godina, kada predsjedamo EU, da to bude godina ERM II (postupak uvođenja eura). U tom procesu želimo otkloniti sve mitove uvođenja eura - kazao je Plenković. Najavio je i drugi mandat svoje Vlade.
https://www.youtube.com/watch?v=ukv7VNk_uwg
- Činimo sve da u dvomandatnom razdoblju ove Vlade budemo važna članica EU. U svome ugovoru o pristupanju EU rekli smo DA i eurozoni. Danas nismo dio eurozone samo zbog uvjeta, ne politike - kaže Plenković.
Što nam donosi euro – globalni, politički i ekonomski kredibilitet, Plenković euro vidi kao instrument povećanja gospodarskog rasta i povećanje zaposlenosti.
>>>Plenković i Vujčić u ponedjeljak otvaraju javnu raspravu o uvođenju eura
- Euro je prilika koju moramo iskoristiti i za koju se moramo dobro pripremiti. Građani će euro osjetiti na konkretan i opipljiv način. Nećemo više strahovati od oscilacija kune i eura, imali bi povoljnije uvjete financiranja. Jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi zbog čega ćemo psotati privlačniji turistima, investitorima i tako dalje. Doći će do lakše usporedivosti cijena drugih država, nižim kamatnim stopama….- napomenuo je euro i naglasio kako cijene u eurozoni sz od 2004. porasle 24 posto, a u Hrvatskoj 231 posto,
Prosječne bruto plaće rasle su 60 posto u Slovačkoj, 136 posto u Latviji, u Hrvatskoj 29 posto. Stoga ne stoje slogan koji upućuju da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće. Ovu kampanju i raspravu ćemo voditi na uključiv način, da svi akteri u društvu kažu svoje stajalište o ovome procesu.
>>>Slovenija analizirala pozitivne i negativne učinke eura
Zašto baš sada krećemo u ovaj proces? Hrvatska je zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima stekla uvjete za pokretanje ovoga procesa, rekao je premijer.