Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je u petak kako su vanjskopolitički prioriteti njegove vlade u idućem periodu ulazak u Eurozonu, Schengen i OECD, a da će se u odnosima sa Slovenijom glede graničnog prijepora ponašati odgovorno, ali da će "štititi ono što je hrvatsko".
Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a Plenković je upitan kako Slovenija od 29. prosinca namjerava provesti odluku Arbitražnog suda na što je on kazao kako "nema jednostrane provedbe bilo kakve presude".
Upitan što ako slovenska strana počne 29. prosinca primjenjivati svoju nadležnost kazao je da "smo mi zamolili kolege iz Slovenije" a ta je poruka prenijeta našim partnerima u međunarodnoj zajednici da je u "ovakvim situacijama najvažnije izbjegavati jednostrane poteze koji mogu voditi do incidenata". U ovom trenutku mi nemamo uređeno pitanje granica, osobito na moru kazao je i dodao kako će se ponašati odgovorno.
Podsjetio je na nedavni posjet slovenskog premijera Mire Cerara, Zagrebu rekavši da je Hrvatska pokazala konstruktivan stav i želju za rješavanjem problema granice te spremnost za fleksibilizaciju naše pozicije i rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Iznio je stav da kroz rad mješovitih povjerenstava treba riješiti to pitanje.
>>>Plenković nakon susreta s Cerarom: Postoji visok stupanj usuglašenosti o granici
Po toj arbitražnoj presudi samo je nekih 80-tak ljudi sa slovenskog kuta gledanja ostao, s hrvatskog kuta gledanja nema nikoga tko je ostao na slovenskoj strani, dodao je. Imamo i pitanje ribara i uvijek se može naći jedan kvalitetan sporazum o ribolovnom režimu, rekao je Plenković.
Što se tiče ulaska u Eurozonu, Schengen i OECD kazao je da ti prioriteti nisu samo za 2018. te da niti jedan od ta tri cilja nije realan da bude u 2018. već će tijekom 2019. ispuniti sve kriterije da bi bili spremni pristupiti schengenskom prostoru.
Što se tiče pristupa Eurozoni kazao je da je to posao koji bi se trebao odraditi do kraja mandata iduće vlade od 2021. do 2024. a što se tiče pristupa OECD-u kazao je kako je to jedina organizacija kojoj Hrvatska još može pristupiti te da "mi želimo ići ti putem".