Kada osobe koje bi trebale znati pročitati i interpretirati zakone to ne znaju, dolazi do velikih komplikacija. To su na svojoj koži posljednjih mjeseci osjetili turistički vodiči koji više ne znaju svoj status. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) odjednom je počeo smatrati kako turistički vodiči, iako nemaju posao, nisu nezaposleni, te ih brišu iz evidencije. Radi toga HZZ od tih osoba traži povrat naknada koje su dobivali kao nezaposleni, a onima koji su se samozaposlili na kućnu adresu dolaze obavijesti kako moraju vratiti dobivena sredstava koja dosežu i do 30 tisuća kuna. Naime, iako je Zakon o pružanju usluga u turizmu ostao isti, preko noći su ga iz HZZ-a počeli tumačiti na potpuno drugačiji način, pa naši vodiči više ne znaju spadaju li u slobodna zanimanja, obrtnike ili paušalce.
- Iz HZZ-a tvrde da smo mi slobodno zanimanje čim se upišemo u registar turističkih vodiča, koji još uvijek ne postoji, iako Zakon propisuje da se turistički vodiči u njega moraju upisati - objašnjava Kristina Nuić, predsjednica zajednice turističkih vodiča Hrvatske
Problem je što turistički vodiči ne spadaju u slobodna zanimanja sve dok se ne upišu u registar poreznih obveznika, jer svaki vodič može svoje usluge naplaćivati ili putem udruge, putem paušalnog obrta, agencije ili upisom u RPO.
Ipak, iz HZZ-a su neumoljivi, te i dalje tvrde da turistički vodiči upisani u upisnik turističkih vodiča, spadaju pod slobodna zanimanja.
Odvjetnik Danijel Pribanić, pokušao je rasvijetliti ovu nezahvalnu situaciju.
- Problem je nastao u gramatičkom tumačenju propisa. To je moguće jer u pravu postoji teleološko tumačenje propisa. To znači da treba gledati koja je svrha i cilj nekog propisa. A kada je HZZ tumačio Zakon nisu uzeli pravni sustav u cjelini i onda su napravili sljedeće, a to je ono što su mogli napraviti. Napravili su neku vrstu komparacije. Recimo, kada netko postane član odvjetničke komore, porezna uprava o tome bude obaviještena i on od toga dana ima svoju poslovnu djelatnost, te je upisan u registar poreznih obveznika – objašnjava Pribanić.
Dodaje kako je ista situacija i s liječnicima koji imaju svoju privatnu praksu. Kada dobije licencu, automatizmom je upisan u registar poreznih obveznika.
- Ali kada netko postane turistički vodič, svrha tog registra, koji kako je već rečeno, ne postoji, nije da osoba automatizmom ima poslovnu djelatnost, nego je svrha potpuno drugačija. Svrha je da se samo s tim osobama može dogovarati posao iz te branše. To je neka vrsta certificiranja, a ne obrtni registar. Da bi se turistički vodič upisao u RPO on mora fizički to napraviti upisom u RPO, otvaranjem obrta ili trgovačkog društva. Ništa ne ide automatizmom, kao kod gore navedenih – govori Pribanić.
Deplasirani turistički vodiči
Inače, osobe koje se zaista bave slobodnim zanimanjem nemaju nikakve veze s HZZ-om. Recimo, novinar također spada u slobodna zanimanja, i netko tko radi taj posao preko autorskog ili honorarnog ugovora, iako nije zaposlen, ne može dobivati naknadu. Ako se i upiše na burzu, te ako taj mjesec zaradi 2020 kuna, automatski će s iste biti izbrisan.
- Problem je što je turistički vodič deplasiran i prije nego je zaradio tih 2020 kuna, on je isključen i s nula kuna zarade – objašnjava Pribanić.
Po tumačenju HZZ-a svatko tko ima završen stručni ispit, upada u kategoriju slobodnih zanimanja. No to nije točno. Slobodno zanimanje je porezna kategorija koja ima svoje reperkusije, a primarna reperkusija slobodnog zanimanja je da ima svoju djelatnost htio ne htio. Oni smatraju kako osoba koja ima neku kvalifikaciju nikad ne može biti nezaposlena. To bi značilo da spomenuti liječnik ne može biti nezaposlen, jer valjda i nezaposlen može ići po kućama i liječiti ljude. Takvo je tumačenje HZZ-a.
No, tu problemi vodiča ne prestaju. Naime, na nacionalnoj televiziji, jedan je dužnosnik ministarstva turizma rekao kako će se kao kratkoročno rješenje omogućiti vodičima da se upisuju i ispisuju iz registra (kojeg još nema). Prema njemu, da bi vodiči ostvarili prava kao nezaposlene osobe, moraju svaki put odjaviti licencu, pa ju naknadno opet vaditi kada bude potrebno.
- Tu postoji ‘caka‘, a ta je da se ponovnim upisom od vodiča trži potvrda ili certifikat o poznavanju jezika, razina B2 koja je izdana od ovlaštene institucije. Ali mi smo to već to platili u sklopu naobrazbe i stručnog ispita, a oni bi da se sada to ponovno plaća – govori Mare Dužević, predsjednica sekcije turističkih vodiča Hrvatske obrtničke komore u Splitu. Ona smatra kako je suludo tražiti vodiče koji su već položili ispite, da to rade ponovno.
Otvaranje tržišta
Predsjednica zajednice turističkih vodiča Hrvatske Kristina Nuić dodaje kako problem nastaje i u pravilniku o stručnom ispitu u kojemu su u potpunosti izbacili jezik.
- Smatram da se to radi kako bi se omogućilo strancima da rade kao vodiči u Hrvatskoj na zaštićenim lokalitetima. Ipak, imamo i primjer Cipra koji se uspio zaštiti tako da su rekli kako oni na Cipru imaju ‘osjetljiva pitanja‘ koja strani vodiči ne mogu u potpunosti razumjeti. Mi kažemo da i mi imamo takva ‘osjetljiva pitanja‘ zbog rata i ostalih stvari koje su se događale na ovim prostorima u posljednjih par desetljeća.
Povrat naknada za nezaposlene
Ali ni tu nisu završili svi problemi turističkih vodiča.
Naime, HZZ sada od njih traži i retroaktivno vraćanje dobivenih naknada. Prvo su iz HZZ-a poticali samozapošljavanje, a kada su neki vodiči to i napravili, te uzeli poticaje koji su bili do 30 tisuća kuna, sada bi HZZ ipak te novce natrag. Odvjetnik Pribanić tvrdi kako i to proizlazi iz krivog tumačenja zakona.
A koji su daljnji koraci i što je činiti turističkim vodičima?
- Sigurno je da će se ustrajati u upravnim postupcima protiv HZZ-a i upravnim sporovima. Postoji mogućnost da ide i tužba protiv HZZ-a, ali za to je potreban pojedinačni slučaj – govori Danijel Pribanić i na kraju još jednom zaključuje: Ovo se dogodilo jer se nije gledao sustav kao cjelina, a to je nešto što se u Hrvatskoj često događa. Nisu problem zakoni, oni nisu neusklađeni, već su problem oni koji ih tumače, a ne znaju što znače te riječi koje čitaju u zakonu. Tumače oni koji nemaju veze sa slobodnim zanimanjem i onda dobijemo ovakav slučaj.
Iz HZZ-a pak napominju kako se radi na rješavanju ovog problema, te da se održavaju sastanci na nivou povezanih resora te će javnost pravovremeno biti obaviještena o donesenim zaključcima te eventualnim izmjenama postojećih propisa.
Serijal priča o ogorčenim poduzetnicima nastao je nakon intervjua s Kristinom Ercegović, osnivačicom Business Caféa, u kojem je odnos države prema malim poduzetnicima usporedila s ‘mlaćenjem mrtvog konja’, pozivajući ministra financija da prestane s takvom praksom.
Javite nam se sa svojim poduzetničkim pričama o ‘mlaćenju mrtvog konja‘, o problemima s kojima ste se susreli, ispričajte svoje sudare s birokracijom kako se ne bi ponovili vašim kolegama. Vaša reagiranja očekujemo na našoj adresi elektronske pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.