Punjenje državnog proračuna prihodima od privatizacije državnih kompanija u vremenima kada je pritisak javnog duga prilično velik bilo bi kao melem na ranu, zaključak je rasprave o tržištu kapitala u Hrvatskoj koja se odvila u sklopu danas održane konferencije Tržište kapitala u 2017. godini na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
- Ima izuzetno puno potencijala za privatizaciju. Ako država želi u tom smjeru, sada je pravi trenutak jer se može jako dobra cijena postići – kazao je Petar Vlaić, Predsjednik uprave Erste Plavi navodeći kao primjer Hrvatske autoceste koje su velik i nerizičan ‘kolač‘. Problem je što se u javnosti o tome govori negativno, kao da će prodajom netko odnijeti autoceste iz Hrvatske, rekao je Vlaić.
Dr.sc. Ante Žigman, viši savjetnik ureda guvernera HNB-a, iznos od 300 000 kuna koliko bi se u proračunu trebalo ove godine naći zahvaljujući privatizaciji državnih kompanija smatra neambicioznim. Međutim, tvrdi kako bi svaka naplata od privatizacije pomogla vladi smanjiti pritisak što se tiče zaduženja Hrvatske jer je javni dug preko 60% i trebalo bi ga smanjivati po godišnjoj stopi od 2,5% udjela BDP-a.
- U proračunu tih sredstava nema, kao što nema ni prepreke da se privatizacijom prikupi novac, ali još nema prave strateške odluke što će se, kako i kada privatizirati. Svake godine ministri govore kako će se nešto privatizirati i kako će biti veliki prihodi od toga, ali nikada ne bude ništa – konstatirao je Žigman.
Predsjednica Uprave Zagrebačke Burze Ivana Gažić nadovezala se da država nije kao strateški cilj postavila jačanje tržišta kapitala. Ona smatra da je za kao dodatna injekcija proračunu najjednostavnije rješenje privatizacija, no osim za proračun, u tome ne vidi profite za tržište kapitala. - Još nije kasno da tržište kapitala postane strateški projekt države. Imamo kapacitete da odradimo sve potrebne procese, kazala je Gažić.
- Naše tržište kapitala u odnosu na svoje realne mogućnosti ide u dobrom smjeru, zaključio je predsjednik upravnog vijeća HANFA-e Pierre Matek.
Bliže smo kraju bikovskog tržišta nego njegovu početku
- Ako se gospodarski rast nastavi, možemo očekivati da će u iduće dvije godine naša poduzeća rasti po stopama iznad tri do četiri posto. Hrvatsko tržište dionica fundamentalno trenutno izgleda atraktivno, no u slučaju globalnog medvjeđeg tržišta teško će izbjeći kolateralnu štetu - smatra dr. sc. Denis Alajbeg, član nadzornog odbora Platinum Investa i predstojnik katedre za financije na ZŠEM-u.
[caption id="attachment_258910" align="alignnone" width="750"]
Denis Alajbeg[/caption]
Alajbeg tvrdi da je jedno sigurno, a to je da smo bliže kraju nego početku bikovskog tržišta.
- Povijesno gledano, medvjeđe tržište javlja zbog recesije ili visokih valuacija. Recesija ne izgleda vjerojatno u neposrednoj budućnosti jer su krivulje prinosa normalnog oblika i ne pokazuju znakove izravnanja ili preokretanja. S druge strane, valuacije su iz povijesne prespektive visoke, pogotovo na američkom tržištu (S&P ima P/E od 25). No, one su trenutno i opravdane jer su kamatne stope i dalje niske. Kombinacija visokih valuacija i novog ciklusa podizanja kamatnih stopa će prije ili kasnije ‘slomiti‘ bikovsko tržište, čak i ako ne bude recesije, zaključio je Alajbeg.
Na konferenciji je trebala biti i ministrica gospodarstva Martina Dalić, ali je svoj dolazak zbog obaveza otkazala.