Glavni ekonomist EBRD-a Sergej Gurijev poručio je danas na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘ da je Hrvatska uspjela iskoristiti globalne okolnosti i ostvariti značajan rast u turizmu, ali je isto tako i upozorio da se vlade moraju pobrinuti i za dugoročne i kratkoročne rizike i spremiti se na njih.
- Najprije se potrebno pobrinuti za stvaranje uvjeta za dugoročni rast, dakle na uvjete poslovanja, poslovnu klimu, investicije. Tržišta jako paze kakve su potencijalne dugoročne stope rasta, razmišljaju o tome. Zadovoljan sam što je rast proračunskog deficita stavljen pod kontrolu i što je ispod Maastrichtških kriterija, što je ključno jer je udio duga u BDP-u u Hrvatskoj velik. Vrlo sam sretan što to vidim, a sretan sam i što Vlada vrlo ozboljno razmišlja o povećanju efikasnosti državne uprave i državnih poduzeća. Ukupni i općeniti globalni trendovi su benigni. Hrvatska je uspjela dosad iskoristiti globalne okolnosti, poput sigurnosnih rizika zbog kojih je rastao turizam. Kriza globalno nije na agendi, ali postoje rizici i treba biti spreman za njih – rekao je Guriev.
Gordana Deranja: Planove za 2017. godinu radimo s više optimizma, ali trebamo zadržati dozu opreza
Općenite trendove koje drži benignima Guriev je plastično prikazao. Globalni rast predviđa se na tri posto, što je definitivno zdrav rast koji generira stabilan rast zaposlenosti. No, velike nacionalne ekonomije usporavaju, SAD i Europa više ne uspijevaju rasti po većim stopama, a i Kina je počela usporavati što je zabrinjavajuće. Dio uzroka za pad stopa rasta pripisuje se i rastućim besplatnim uslugama, poput onih na internetu, ali ne može objasniti globalno usporavanje.
- Investicije su još ispod razine na kojoj su bile prije krize. Zašto? Zašto investitori ne koriste priliku niskih kamata i prilika? Rizici su u pitanju. Iako je Kina još na 6 posto rasta i iako je još uvijek motor globalnog rasta, usporila je. Zašto je 6 posto rasta Kine problem? Globalni ulagači naprosto misle da 6 posto nije održiv rast za Kinu. Postojeće i ranije stope rasta u Kini bile su rezultat ekspanzivne kreditne politike, zbog čega je odnos duga i BDP-a u Kini vrlo visok – dug kućanstava i tvrtki u Kini je narastao s 120 na 200 posto BDP-a. Trenutno postoji debata hoće li se ta kreditna ekspanzija nastaviti kroz državna jamstva municipalnim obveznicima. A da nije kreditne ekspanzije, Kineska ekonomija rasla bi 3 posto na godinu – kazao je Guriev.
Andrej Plenković o ekonomskoj politici nove Vlade: Do 2020. želimo gospodarski rast od 5 posto
Kriza s početka milenija donijela je ožiljke, napomenuo je glavni ekonomist EBRD-a. Nezaposlenost se praktično jedino u Americi spustila ispod razine na kojoj je bila prije krize, a pojedine europske zemlje imaju i preko 20 posto nezaposlenosti. Istodobno, cijene sirovina su pale, što ima utjecaj na globalni rast ekonomije.
- Vidimo rast političkog populizma, vidimo da nezaposlenost ne pada, vidimo da političari napadaju establišment, umjesto da stvaraju kvalitetne političke agende i ponekad čak i ulaze u vlast i nameću svoju populističku agendu. To smo vidjeli i u EU, gdje je Brexit opcija pobijedila. Općenito je Brexit poslao val šoka kroz globalnu ekonomiju, jer se dogodilo nešto što nije bilo zamislivo – rekao je Sergej Gurijev.
Posebna globalna novost koju je istaknuo Guriev je činjenica da trgovina raste sporije od rasta BDP-a, što je rezultat usporenja liberalizacije trgovine, limitiranosti trenutnog globalnog potencijala i zaostajanja infrastrukture započetog u siromašnim godinama.
- A opet, iako cijene sirovina padaju, u središnjoj Europi pokazale su se povoljne za rast, osobito za Hrvatsku. Jedan od globalnih rizika koji može utjecati na svjetsku ekonomiju je i američka monetarna politika. Nije izvjesno da će Europa dizati kamatne stope, ali u Americi postoji debata o tome i ako se to dogodi, doći će do seljenja kapitala. Još jedan potencijalan rizik je što investitori ne vole države koje imaju rizik u susjedstvu, što je ovdje slučaj. No, jedan od naših računa pokazuje da bi Hrvatska mogla ostvariti i do 4,4 posto rasta ako se Brexit odvije na najteži mogući način, raskidom svih veza, jer Hrvatska ima dobre trgovinske veze u Eurozoni i trebat će nadoknadit potražnju za robom – zaključio je Guriev.