Vozni park u Hrvatskoj u prosjeku je star 13 godina, što u prijevodu znači da su hrvatskim cestama automobili koji su među najstarijima u Europi. Prometna je statistika crna: na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj imamo 8,1 poginuloga, a prosjek je Europske unije malo više od pet osoba. Korelacija između ta dva podatka upućuje na veliku mogućnost da broj prometnih nesreća u nekoj državi ovisi o starosti voznoga parka građana, koja uvjetuje tehničku ispravnost vozila. Prema podacima koje je javnosti predstavila Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska je na niskome 22. mjestu prema broju novih osobnih vozila na tisuću stanovnika u Europskoj uniji sa samo osam prodanih novih vozila; prosjek EU jest 25 novih vozila na tisuću stanovnika. Usporedbe radi, najstariji vozni park u Europi ima Bosna i Hercegovina, u kojoj je gotovo 80 posto vozila starije od 10 godina (u Hrvatskoj je od 15 godina starije svako treće vozilo), a prosječna je starost automobila na cestama 17 godina; prosječna starost automobila u EU jest 8,6 godina. Hrvatski automobili u prosjeku su jednako stari kao oni u Makedoniji, a čak je i prosječna starost uvezenih automobila bila 10 godina.
Manja kilometraža Jasno je da starost voznog parka vrlo precizno korespondira s ekonomskom krizom. – U Hrvatskoj je 2008. prodano 100.000 vozila, od kojih 88.000 novih, a lani 80.000 vozila od kojih je samo 35.000 novih – izjavio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher, na Auto-motoforumu održanom na Zagrebačkom velesajmu u HGK-ovoj organizaciji. Čini se da se Hrvati, što imaju manje novca, više okreću tržištu rabljenih automobila. Od 2008. do 2015. zabilježeno je 300-postotno povećanje novoregistriranih rabljenih vozila, s tadašnjih 11 tisuća na lanjske 44 tisuće. Pritom su se 2008. uvozila vozila prosječne starosti od 6,5 godina, a lani od 8,5 godina, govori istraživanje Promocije Plus. Agan Begić, direktor agencije Promocija Plus, smatra da je rezultat to što na ‘hrvatskim cestama na 100.000 stanovnika na godinu imamo 8,1 poginuloga, a prosjek je Europske unije malo veći od pet smrtno stradalih osoba’. Zastrašuje i podatak kako se u prosjeku vozimo poprilično manje nego 2008. (tada su vozači na godinu zabilježili prosječnu kilometražu od 16.345 kilometara, a lani je ta brojka pala na 12.807), ali i nesreća je bilo manje.
Prelijevanje putnika Svakako treba spomenuti mišljenje profesora Željka Marušića s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu da je i u cijeloj Europi prošle godine zabilježen negativan trend, odnosno porast broja poginulih u odnosu na godinu prije, čemu je razlog promjena navika putovanja. – Zbog geopolitičkih razloga putnici su se iz avionskoga prometa prelili na cestovni, odnosno udvostručio se broj ljudi koji na odmor putuju automobilom. Ipak, pokazalo se da je bilo 44 posto tehnički neispravnih hrvatskih vozila, dakle malo manje od pola. Kad tomu dodate lošu kvalitetu cesta na mnogim točkama u Hrvatskoj, nije nikakvo iznenađenje što smo u Europskoj uniji na pretposljednjemu mjestu prema broju poginulih s obzirom na broj stanovnika – objašnjava profesor Marušić. Budući da je BDP lani skočio za 2,8 posto i u skladu s tim rast indeksa raspoloženja i pouzdanja potrošača, a Državni zavod za statistiku izlazi s podatkom da rast prometa u trgovini na malo raste već 17 mjeseci zaredom (što nije zabilježeno još od 2007.), mogao se očekivati i porast broja kupljenih (novih) osobnih automobila.
Najprodavaniji modeli U veljači je u Hrvatskoj prodano 16,6 posto više novih osobnih automobila nego u istome mjesecu prošle godine, pokazuje istraživanje Promocije Plus, njih ukupno 2583; najprodavanija su bila Volkswagenova vozila. Ako znamo da su 2014. u Hrvatskoj prodana 33.962 osobna automobila, što je 22,1 posto ili 6160 automobila više nego 2013., toliki rast prodaje zasigurno vrijedi pobliže istražiti. Prodajom od 213 vozila slijedi Škoda, na trećemu je mjestu Hyundai s prodanih 186 vozila, a Opel i Renault prodali su svaki 181 vozilo. Volkswagen Golf najprodavaniji je model, u spomenutom razdoblju prodana su ukupno 132. Na drugom je mjestu model Suzuki Vitara sa 113 prodanih vozila, a treća je Škoda Octavia sa 105 prodanih komada. Udio Golfa u ukupnoj prodaji iznosio je 5,1 posto, Vitare 4,3 posto, a Octavije četiri posto. Kad govorimo o vozilima prvorazredne kvalitete (i cijene), u tom je razdoblju prodano 94 Audija, 79 BMW-a, 62 Mercedesa, pet Porschea te jedan Jaguar i Lexus. Ako u te podatke uračunamo i prethodni mjesec, rezultati će biti sljedeći: prodano je ukupno 5010 novih putničkih vozila, osam posto više nego u istome lanjskom razdoblju. Na prvom je mjestu VW s ukupno 708 prodanih novih vozila, slijedi Škoda s 398 vozila, a treći je Opel s 357 prodanih komada. Hrvati preferiraju vozila na dizelske motore, pokazuje isto istraživanje.
Trend rasta Gotovo dvije trećine prodanih vozila u siječnju i veljači ili, da budemo egazktni, 63,2 posto bili su dizelaši, a 34,5 posto bilo je benzinaca. Rezultati prodaje po županijama očekivani su i odgovaraju gospodarskoj situaciji i broju stanovnika. Na zagrebačkom području prodano je 2140, vozila, a u Ličko-senjskoj županiji u prva dva mjeseca prodano samo 16 vozila. – AutoZubak je u 2015. isporučio 2289 novih vozila marki Volkswagen, Audi i Škoda. Promatrajući razdoblje od prvoga do četvrtog mjeseca 2016. u odnosu na isto razdoblje 2015., tvrtka bilježi rast prodaje od 35 posto, pri čemu najveći doprinos rastu prodaje ima marka Volkswagen. Rastu konkretne prodaje 2016. najviše pridonosi rast prodaje u segmentu maloprodaje i privatnih kupaca od 15 posto i rast u segmentu korporativne prodaje s integralnim cjelovitim rješenjem, uslugom upravljanja voznim parkom, u vrijednosti od 65 posto – izjavio je Dubravko Tomašić, član Uprave AutoZubaka, tvrtke čije su marke automobila koje zastupaju već poslovično najpopularnije na domaćem tržištu. Trend rasta nastavio se i u travnju. Tijekom tog mjeseca u Hrvatskoj su prodana 4924 nova automobila, što je 19,5 posto ili 805 vozila više nego u ožujku i 31,4 posto, odnosno 1178 vozila više nego u prošlogodišnjem travnju.
Jednodnevne registracije Rast prodaje zabilježen početkom godine ima i druga objašnjenja koja, nažalost, ne idu u prilog ocjenama o velikom rastu hrvatskoga gospodarstva i platnoj moći stanovnika. Jednodnevna registracija vozila praksa je koja se na domaćem tržištu počela primjenjivati prije dvije godine i danas doživljava zlatno doba. Riječ je lukrativnom biznisu u kojemu se automobili kupljeni i registrirani u Hrvatskoj po nižim cijenama u kratkom roku izvoze na tržišta EU po višim cijenama (automobilske tvrtke utvrđuju cijenu automobila za svako tržište prema standardu u konkretnoj zemlji), a s obzirom na to da da u Hrvatskoj registriraju na jedan dan, ulaze u državnu statistiku. Prosječno je vrijeme od kupnje automobila do njegove prodaje na strano tržište tri mjeseca. Troškovi jednodnevne registracije niski su, a uvozna cijena automobila u trećoj zemlji visoka. – Budući da je Hrvatska među najsiromašnijim zemljama EU, među najnižima su i cijene automobila, primjerice i do 30 posto niže od onih u Švedskoj i Norveškoj. Stoga se velik dio automobila prodaje prema načelu jednodnevne registracije jer se novi automobili odmah poslije registracije plasiraju poznatom kupcu u neku zemlju EU kao rabljeni – govore stručne iz RBA-ove analize. – Riječ je o potpuno legalnoj aktivnosti prema svim zakonskim uredbama. Zarada se osim na razlici u cijeni ostvaruje povratom dijela trošarine i PDV-a – objašnjava Begić. Trenutačno siva zona hrvatske autoprodaje domaćim autosalonima nije problem; štoviše, njima i odgovara jer se napuhava broj vozila prodanih u Hrvatskoj. Proizvođačima ta praksa također kratkoročno ne šteti jer su ionako dobili poštenu cijenu vozila s hrvatskog tržišta koju su hrvatski trgovci platili prema cijeni koju su proizvođači utvrdili. Stoga nema opasnosti da bi na tu pojavu mogli odgovoriti povećanjem cijene vozila na tržištima na kojima je primijećena (Slovenija je zasad prva zemlja prema broju slučajeva registracije vozila na jedan dan). U priču o velikom rastu prodaje osobnih automobila svakako treba ubrojiti i broj vozila koje je kupila država. U Hrvatskoj stalno raste tržište lakih gospodarskih komercijalnih vozila. Od 2012., kad ih je registrirano 3629, tržište je do prošle godine poraslo za 80 posto, na 6879 vozila. Povećanje potražnje najviše je utjecalo na mala gradska dostavna vozila i malo manje na furgone. Njihovi kupci najčešće su specijalizirane logističke i distributerske tvrtke, a ne privatne osobe.