Usprkos često spominjanoj tvrdnji da je cijena rada u Hrvatskoj previsoka, nedavno objavljeno izvješće europskog ureda za statistiku Eurostata o prosječnim cijenama rada u državama članicama, bez poljoprivrednog sektora i javne uprave, baca nešto drugačiju sliku.
Hrvatska je, barem što se prosječne cijene rada tiče, prilično konkurentna unutar Europske unije, a ni udio troškova koji ne idu u nadnicu (non-wage costs), poput socijalnih doprinosa i relevantnih poreza, u ukupnoj ekonomiji nisu toliko visoki uspoređeni s cijelim nizom drugih država.
Pri dnu liste
Prema podacima za prošlu godinu prikupljenima u poduzećima s desetero ili više zaposlenih, prosječna cijena rada po satu u Hrvatskoj bila je 9,4 eura u prošloj godini (71,2 kune izraženo u nacionalnoj valuti), što je 1,6 posto manje u odnosu na godinu prije i smješta najnoviju članicu pri dnu liste članica EU, premda ne i na zadnje mjesto. Spomenuti troškovi koji ne ulaze u nadnicu iznosili su 14,9 posto ukupnog iznosa, daleko od rekordera Francuske, u kojoj je taj postotak čak 33,1 posto ukupnog iznosa, ili Švedske (31,6 posto), ali zato nisu daleko od Danske, koja je jedna od dviju članica s najnižim udjelom tih troškova u EU. Tako je na Malti taj postotak 6,9 posto, a u Danskoj 13,1 posto. Gledano od 2004., cijena rada u Hrvatskoj samo u razdoblju od 2004. do 2008. osjetno je skočila, sa 6,9 eura po satu na 9,2, da bi od tada do danas stagnirala uvijek plešući oko 9,5 eura. Cijena rada ipak nije najniža u Hrvatskoj, jeftinija je u šest članica. U Poljskoj je prosječna cijena rada 8,4 eura, Mađarskoj 7,3, Latviji 6,6, Litvi 6,5, Rumunjskoj 4,6 i Bugarskoj zaista niskih 3,8 eura.
Tko je pao, a tko rastao
S druge strane, najskuplja prosječna cijena rada zabilježena je u Danskoj, općenito jednoj od najskupljih članica Unije, u kojoj je sat rada prošle godine stajao 40,3 eura, odnosno više od deset puta više od najjeftinije Bugarske. Tek nešto povoljniji rad poslodavcima bio je u Belgiji (39,1 eura), potom Švedskoj (37,4 eura) i Luksemburgu (35,9 eura). Prosjek Europske unije bio je 24,6 eura po satu, odnosno 1,4 posto više od 2013., a ta je brojka nešto viša za 19 članica eurozone i iznosi 29 eura po satu, skok od 1,1 posto uspoređeno s godinom prije. Zanimljivo, ispod prosjeka za cijelu Uniju, od najbogatijih članica nalazi se samo Ujedinjeno Kraljevstvo s prosječnom cijenom rada od 22,3 eura, premda je Italija, primjerice, tik iznad tog prosjeka s 28,3 eura. Osim u Hrvatskoj pad prosječne cijene rada dogodio se u Švedskoj (2,2 posto), Portugalu (0,8 posto), Mađarskoj (0,5 posto), na Cipru (2,8 posto) te u Irskoj (0,2 posto) i Češkoj (3,8 posto).
Razlomljeno na sektore, u Hrvatskoj najviše stoji sat rada u uslužnim djelatnostima - deset eura po satu (76,5 kuna), a slijede nekomercijalni sektor s 9,6 eura (bez javne uprave), industrija (8,5 eura) i građevina (8,3 eura), što inače odudara od trenda u drugim članicama.