Kada su King-računala prije gotovo deset godina postala King-ICT, dogodila se suštinska promjena koja je tu kompaniju od lokalnog distributera i prodavača informatičke opreme pretvorila u snažnoga regionalnog sistem-integratora.
Novije strateške promjene idu u smjeru povećanja udjela prihoda od izvoza i vlastitih rješenja. Tvrtka je udio grupacije M-SAN, u vlasništvu samozatajnog poduzetnika Stipe Matića, a obol razvoju kompanije dao je i umirovljeni general Damir Krstičević, danas član Nadzornog odbora, kojeg se često smatra zaslužnim i za brojne poslova koje je King imao s državom. S predsjednikom Uprave Plamenkom Barišićem razgovaramo o poslovnim rezultatima, industrijskoj strategiji i preprekama za razvoj ICT industrije, o čemu će biti riječi i na Kingovoj konferenciji Dan otvorenih integracija, 20. ožujka u Zagrebu.
•Nakon nekoliko godina pada prihoda i profitabilnosti, lani se trend preokrenuo. Što se dogodilo?
- U prošloj godini ostvarili smo oko 11 posto rasta prihoda i dobiti unatoč i dalje negativnim ekonomskim okolnostima u zemlji i regiji. Taj uspjeh dugujemo usmjeravanju poslovnih aktivnosti prema ključnim industrijskim sektorima za koje imamo potrebnu ekspertizu i reference, poput informatizacije transporta, poljoprivrede, energetike i e-governmenta. I ove godine gotovo 30 posto naših konsolidiranih prihoda dolazi s regionalnih tržišta, na kojima smo realizirali više projekata, među kojima su sustav nadzora prtljage na prištinskom aerodromu te održavanje i širenje sustava upravljanja dokumentima za makedonsku vladu. Na domaćem tržištu završili smo informatizaciju Ban centra, projekt e-dozvola za Ministarstvo graditeljstva, konsolidaciju podatkovnih centara za velike financijske institucije itd.
•Raste li udio inozemnih tržišta u ukupnim prihodima? Imate li kakvih aktivnosti prema tržištima EU otkako smo dio Unije?
- Raste, u 2012. taj je udio iznosio 25 posto, a lani gotovo 30 posto. U našim je strateškim planovima da do 2017. godine 50 posto prihoda ostvarujemo s izvoznih tržišta. Dominantna tržišta su nam BiH, Srbija, Makedonija i Kosovo, gdje smo i lokalno prisutni sa svojim uredima, ali imamo i nekih aktivnosti prema Zapadnoj Europi. Zasad pregovaramo i promoviramo se na tim tržištima, očekujemo da se prvi poslovi dogovore ove godine. To radimo u partnerstvu sa stranim i domaćim tvrtkama, samostalno u kratkom roku ne možemo napraviti mnogo u Zapadnoj Europi.
•Problem je hrvatske IT industrije što je vrlo usitnjena, očekujete li neko ozbiljnije okrupnjavanje?
- Priliku za okrupnjavanje u režiji domaćih tvrtki dobrim smo dijelom propustili kada je bilo novca za to. Bio bih sretniji da su se hrvatske tvrtke same okrupnile i stvorile moćne izvozne klastere. Sada će se vjerojatno taj proces odvijati sa stranim tvrtkama, investitorima kojima je cilj ući na ovo tržište. Trend smanjenja hrvatskog vlasništva u ICT tvrtkama evidentan je. Iako i u tim tvrtkama rade domaći ljudi, problematično je što se strateške odluke u tim tvrtkama ne donose u Hrvatskoj. Nadam se da će se otvoriti neke prilike na tržištu da King ICT postane konsolidator oko kojeg će se okupljati neke od trenutačno najkvalitetnijih tvrtki u Hrvatskoj.
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.