Na Zagrebačkoj burzi indeksi danas stagniraju, a u nešto većem fokusu investitora tek su dionice HT-a i Konzuma, kojima je ostvarena većina dioničkog prometa. Crobex indeks oko 12,00 sati bio je u minusu 0,11 posto, na 1.669 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,01 posto, na 908 bodova.
Redovni promet dosegnuo je 8,6 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna više nego jučer u ovo doba. Međutim trgovanjem obveznicom Erste banke ostvareno je otprilike 5 milijuna kuna prometa, tako da je promet dionicama bio 3,6 milijuna kuna, otprilike kao i jučer u ovo doba.- U nešto većem fokusu investitora danas su dionice HT-a i Konzuma, kojima je ostvarena većina dioničkog prometa. Općenito, tržište je u stagnaciji, jer nema važnijih poslovnih vijesti. I na europskim burzama trgovanje je relativno mirno, jer investitori čekaju zasjedanje Europske središnje banke u četvrtak - kaže Nigela Bubalo, brokerica u investicijskom društvu Credos.
Najveći promet do sada ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 1,13 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,85 posto, na 198,4 kune. Nadomak milijunskog prometa je i dionica Konzuma. Cijena joj je ojačala 0,12 posto, na 155,5 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po dobitcima se ističu dionice Ingre, koje su poskupjele 2,69 posto na 4,97 kuna, i dionice IGH, čija je cijena porasla 2,71 posto, na 529,55 kune. Nešto veće gubitke, pak, bilježe dionice Badela 1862, za 6,23 posto, te Diokija, za 5,64 posto, no uz promete ispod 100.000 kuna.
Na europskim burzama cijene dionica danas su oslabile jer su investitori na oprezu uoči zasjedanja Europske središnje banke (ECB) u četvrtak, i neskloni kupnji rizične imovine poput dionica. Mnogi analitičari nisu sigurni koliko će opsežne mjere ECB najaviti u četvrtak, vezane uz shemu kupnje obveznica prezaduženih država članica eurozone. Trenutno su frankfurtski DAX, pariški CAC i londonski Ftse indeks u minusu između 0,26 i 0,83 posto.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju nominalno pao za 2,2, a realno za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je ista stopa pada potrošnje kao i u lipnju, a ujedno i peti mjesec zaredom kako potrošnja pada, što je posljedica slabosti tržišta rada, stagnacije plaća i smanjenja raspoloživog dohotka. Nakon što je jučer objavljeno da je industrijska proizvodnja u srpnju pala za 5,5 posto na godišnjoj razini, podatak o padu potrošnje u istom mjesecu pokazuje da je gospodarstvo nastavilo slabiti i na početku trećeg tromjesečja. Hrvatsko je gospodarstvo u recesiji od posljednjeg lanjskog kvartala, a recesija se produbila u drugom tromjesečju ove godine, kada je bruto domaći proizvod pao 2,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov najveći pad u posljednje dvije godine.