Za oporavak cijene plemenitih metala najzaslužniji je stalni nedostatak državnih obveznica s pozitivnim prinosima s obzirom da su dva najveća programa kvantitativnog popuštanja, i to ona Europske središnje banke i Bank of Japan, usmjerila obveznice vrijedne bilijune dolara u negativnu zonu prinosa. To je ključni razlog za oporavak cijene plemenitih kovina, smatra Ole Hansen, rukovoditelj za robna tržišta u Saxo banci.
- Državni dug s negativnim prinosom po prvi put je narastao iznad deset bilijuna dolara prema podacima agencije Fitch, a određeni izvještaji pokazuju da je u svibnju ukupno trgovanje državnim dugom s prinosima ispod nule naraslo za pet posto. Iznimno je teško naći kvalitetne obveznice s dobrim prinosima, pa ulagači i menadžeri traže svaku priliku za sigurnu alternativu – pojašnjava O. Hansen i dodaje da je to glavni razlog, a i ostat će tako, zašto je tolika potražnja za zlatom.
U prilog plemenitim metalima svakako idu i najnoviji podaci o broju radnih mjesta u SAD-u jer je najnoviji izvještaj pokazao rast od samo 38 tisuća, u odnosu na očekivanih 160 tisuća novih radnih mjesta. To su najniže mjesečne brojke još od kolovoza 2011. godine, a osim što će utjecati na vjerojatnu Fedovu odgodu podizanja kamatne stope u lipnju i srpnju, natjerale su ulagače koji imaju duge pozicije na dolaru, da traže nova rješenja. Naime, jaki dolar i mogućnosti dizanja kamatne stope bila su dva glavna razloga zašto su plemeniti metali imali slabe rezultate tijekom prošlog mjeseca, a zbog tih najnovijih pokazatelja o dinamici broja radnih mjesta u SAD-u pojedini ulagači sada smatraju da bi FOMC odbor mogao odgoditi odluku o kamatnoj stopi za kraj 2016. godine.
Zlato je bilježilo slabe rezultate tijekom prošlog mjeseca, sa samo jednom trećinom uspjeha koji je imao kada je bio na sličnim niskim cijenama, od prosinca do početka svibnja. Za skoro osam-postotnu korekciju najzaslužnija je prilagodba očekivanja kada će i koliko FOMC povećati kamatnu stopu u SAD-u. Izvještaj o broju radnih mjesta opravdao je poteze dugoročnih investitora koji su nastavili s kupovinom zlata i dok je cijena padala. Primjerice, dok su hedge fondovi smanjili svoju izloženost tijekom svibnja, druga grupa investitora nije se mogla zasititi: ulagači koji koriste ETF-ove bili su stalni kupci tijekom prošlog mjeseca i dok se cijena povlačila, ukupna imovina povećala se za 88 tona, odnosno za pet posto na najvišu razinu u zadnje dvije i pol godine, kako pokazuju podaci Bloomberga.
S obzirom da se kupovina nastavila s početkom lipnja, dugoročni ulagači koji su manje osjetljivi na promjene u cijeni, očito prate i druge važne pokazatelje tržišnih kretanja. Naime, osim promjena u tečaju dolara i eventualnih novosti s kamatnom stopom, tu su se najvažnije pokazale državne obveznice i nedostatak onih vrijednih ulaganja, zaključuju iz danske investicijske banke.