Možda nema domaće radne snage, ali u dovođenje stranih radnika odjednom se razumiju svi. Takav je dojam, strane radnike imaju veliki poslodavci, javne komunalne tvrtke, manje obiteljske kompanije, obrti, servisi, raznorazni majstori, kozmetički saloni... Ipak, činjenica jest da na tržištu agencija koje dovode stranu radnu snagu vlada nesvakidašnji kaos zbog kojega one agencije koje rade bez fige u džepu lobiraju za novu tržišnu regulaciju, o čemu piše Ksenija Puškarić u ovotjednoj temi broja.
Većina domaće javnosti vjerojatno i ne zna da je Hrvatska pod povećalom Stručne skupine za financijsko djelovanje već gotovo godinu dana. Štoviše, jedina smo članica eurozone u tom neslavnom društvu, a uz Bugarsku i jedna od dvije članice Europske unije. Na listi prevladavaju afričke države, njih 12, a ostali su članovi, primjerice, Haiti te Jemen i Sirija. U otvornoj temi Tomislav Pili otkriva kako sustav sprječavanja pranja novca kod nas funkcionira slabo ili nikako.
Jeste li simbolički analitičar ili numerat? Ivan Burić, autor upravo izašle knjige ‘Sociologija hrvatskog društva‘, hrabro se upustio u opis današnje klasne strukture. Podjela na višu, srednju i nižu klasu više nije dovoljna. Evo prilike da vidite kojoj skupini pripadate, piše Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, u svojoj kolumni ‘Ekonomalije‘.
Imamo poljoprivredne vrijednosti i resurse, a naša su tla očuvana i na tome trebamo graditi svoju prepoznatljivost, istaknuo je magistar agronomije Ivan Kopilović u razgovoru s Edisom Felićem o aktualnim događajima u poljoprivredi u EU-u i Hrvatskoj. Mi smo zemlja slobodna od GMO-a, dodaje Kopilović, i naglašava da su to naše prednosti koje moramo istaknuti. Nažalost, u svemu drugom brojevi su za hrvatsku poljoprivredu pomalo zastrašujući.
U novom izdanju Lidera donosimo i priču o kompaniji Tekstilpromet, a tu je i specijalni prilog Top projekti - svjetsko, a naše, u kojemu smo pobrojali 100 izvrsnih proizvoda i usluga made in Croatia.