Biznis i politika
StoryEditor

Demokracija nije jamstvo slobode

06. Listopad 2022.
Sloboda, demokracija, kletka, glavafoto Shutterstock

U 2021., drugoj godini vježbanja pandemijskih potiskivanja sloboda, razina se demokracije koju je prosječni stanovnik planete uživao globalno, spustila na razinu 1989.! U samo dvije godine izgubili smo 30 godina izgradnje tog tanašnog sloja demokracije i sloboda za koji smo mislili da je civilizacijska tekovina sačinjena od grafena, donedavno najčvršćeg materijala na zemlji. Trećina je svijeta lani živjela u nekom obliku autoritarnoga sustava.

Podaci su to istraživačkoga centra Sveučilišta u Gothenburgu koji upozorava na daljnje urušavanje demokracije kroz nepovjerenje u institucije. U liberalno demokratskim državama, dakako. A onda te iste liberalne države umanjene demokracije optužuju druge države za autokraciju (Mađarsku, recimo), ponegdje i za fašizam (Švedsku sve češće).

Pa što je to onda s demokracijom? Postoji li ispravna i ona druga? Koju točno demokraciju brani EU vodstvo napadajući od demokracije odmetnute zemlje?

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti kaže kako treba razlikovati liberalnu demokraciju od populističke, pri čemu liberalna podrazumijeva veću disperziju moći, postojanje neovisnih institucija poput središnjih banaka, neovisnih medija, neovisnoga pravosuđa i raznih ‘watch dog-ova‘ koji upozoravaju na potencijalnu zloporabu vlasti.

– To je prava suština liberalne demokracije. Kod populističke nema toliko kočnica i elemenata sustava nadzora i provjera. Ono što liberalnu demokraciju izdvaja kao najbolji model jest i ono što potvrđuju analitičari, primjerice, kada govorimo o financijskim krizama Calomiris i Haber jasno kažu da je vjerojatnost financijske krize znatno veća u populističkim demokracijama nego liberalnima.

Kada je riječ o svježim slučajevima, potpuno je neopravdano za Švedsku, kao vrlo stabilnu liberalnu demokraciju, koristiti termin ‘populistička‘ samo zato što je na izborima pobijedila opcija koja se ne uklapa u trenutno dominatni svjetonazorski kanon otvorenih granica i nekontroliranog useljavanja. Podaci govore da je u Švedskoj šansa da muškarac od 30 godina pogine od metka ili bude izboden deset puta veća nego u ostatku Europe! Zato ne treba čuditi što su na izborima pobijedili ljudi koji se protive daljnjem otvaranju granica i nekritičkom useljavanju. Slično je i u Italiji. Meloni nema retoriku koja bi se uklopila u retoriku podrške Putinu i Rusiji, ali je na meti jer nema agendu otvorenih granica – tumači Kotarski.

Koja je demokracija ‘prava‘, ona koja omogućuje volju većine, prava manjina i slobodu svakog pojedinca doznajte u novome tiskanom i digitalnom broju Lidera.

29. travanj 2024 16:33