Federalne rezerve se i dalje, unatoč nedavnoj vijesti o rastu inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, drže svoje putanje smanjenja kamatnih stopa. Navedeno povećanje nije utjecalo na poruku predsjednika Feda Jeromea Powella da će pritisci na cijene nastaviti popuštati ili da će vjerojatno primjereno sniziti stope u nekom trenutku ove godine. U skladu s time, većina dužnosnika središnje banke SAD-a signalizirala je da i dalje očekuju smanjenje kamata tri puta do kraja ove godine.
Govoreći nakon dvodnevnog sastanka Feda, Powell je također rekao da bi bilo primjereno uskoro usporiti tempo kojim Fed smanjuje broj obveznica u svom portfelju. No, prema njihovim najnovijim ekonomskim projekcijama, gotovo polovica dužnosnika Feda radije bi nešto sporije krenula u smanjenje stopa, a jasno je da kreatori politike trebaju više podataka koji potvrđuju silazni trend inflacije prije početka snižavanja troškova zaduživanja.
– Powellova osnovna poruka je da se temeljna priča nije promijenila. Nismo u potpunosti shvatili koliko su dobri bili podaci o inflaciji u drugoj polovici prošle godine i nisu nas potpuno obeshrabrila loša očitanja inflacije u siječnju i veljači – rekao je bivši predsjednik Fedovog ureda u New Yorku i kolumnist Bloomberg Opiniona Bill Dudley.
Nakon boljih od očekivanih podataka u drugoj polovici 2023. dužnosnici Feda počeli su raspravljati o vremenu i tempu smanjenja kamatnih stopa, ali ubrzanje ključnih indikatora cijena na početku ove godine pomutilo je tu sliku.
Powell je, kako piše Bloomberg, uglavnom zanemarivao izvješća o višoj inflaciji, a trgovci sve više vjeruju da će Fed započeti sa smanjenjem stopa u lipnju. Zato je indeks američkih dionica S&P 500 dosegnuo rekordne razine proteklih tjedana.
Naime, dužnosnici su jednoglasno odlučili ostaviti referentnu kamatnu stopu od 5,25 do 5,5 posto što je najviša razina u protekle 23 godine, no projicirali su samo tri smanjenja u 2025. dok su u prosincu najavili četiri smanjenja u sljedećoj godini.
Izjava Fed-a nakon sastanka bila je gotovo identična siječanjskoj, zadržavajući smjernice da smanjenje stope neće biti prikladno dok dužnosnici ne budu imali više povjerenja da se inflacija održivo kreće prema njihovom cilju od dva posto. Sve to implicira da će kamatne stope ostati na višim razinama duže vremena.
Europska je središnja banka pak ovog tjedna pokušala ublažiti špekulacije o nizu smanjenja kamata iako je priznala ohrabrujuće podatke o usporavanju rasta cijena i plaća. Mnogi su kreatori monetarne politike ove središnje banke nagovijestili da bi prvo smanjenje kamata moglo biti u lipnju, a rasprava je sada usredotočena na to koliko će rezova uslijediti u predstojećem razdoblju. Ipak, predsjednica ESB-a Christine Lagarde rekla je da se središnja banka ne može obvezati na određeno smanjenje kamata čak ni nakon početka rezanja stopa.
– Naše će odluke ovisiti o podacima o inflaciji. To implicira da se, čak i nakon prvog smanjenja kamatnih stopa, ne možemo unaprijed obvezati na određenu stopu – rekla je Lagarde na konferenciji za medije nakon sastanka u srijedu.
Podsjetimo, inflacija u eurozoni prošlog je mjeseca pala na 2,6 posto, a predsjednica ESB-a nagovijestila je da će ovaj pad vjerojatno biti ‘trajniji i manje vezan uz cijene robe‘ nego prije i to zbog očekivanog pada temeljne inflacije, koji će ukloniti nestabilne cijene hrane i energije.
Također je pozdravila podatke ESB-a koji pokazuju da je godišnji rast plaća usporen sa 4,4 posto u siječnju na 4,2 posto u ožujku.
S druge strane, gospodarski rast eurozone je stagnirao, a guverner španjolske središnje banke Pablo Hernandez de Cos rekao je da postoje neki dokazi da je povećanje kamata ESB-a imalo veći učinak od očekivanog.
– Pažljivo ćemo pratiti materijalizaciju takvih rizika i sukladno tome kalibrirati stupanj monetarne restrikcije - rekao je de Cos na konferenciji za medije.
Lagarde je navela i da usporavanje rasta plaća, dodatni pad inflacije i nove interne projekcije potvrđuju da se rast cijena vraća na ciljanih dva posto.
– Ako ovi podaci otkriju dovoljan stupanj usklađenosti između putanje temeljne inflacije i naših projekcija, i pod pretpostavkom da transmisija ostane jaka, moći ćemo politiku učiniti manje restriktivnom - zaključila je Lagarde.