Analizama takozvanih megatrendova, planiranjem mogućih scenarija, procjenom potencijalnih rizika te strateškim predviđanjem situacija stručnjacima iz Kopenhaškog instituta za studije budućnosti (Copenhagen Institute for Futures Studies, CIFS), jednog od predvodnika na tom području u svijetu, posao je savjetovati vlade, tvrtke, startupove i nevladine organizacije o tome kako riješiti strateške izazove primjenom metoda studija budućnosti.
Jedan je od pedesetak stručnjaka u CIFS-u i viši savjetnik i futurist Martin Kruse koji u Institutu vodi istraživanja o okolišu i resursima te studije predviđanja i budućnosti. S Kruseom smo razgovarali uoči njegova dolaska u Zagreb gdje će 8. studenoga održati masterclass o megatrendovima u suradnji s platformom Future Tense čiji je cilj, između ostaloga, promicanje koncepta promišljanja o budućnost (futures thinking) u hrvatskoj poslovnoj zajednici. Kruse će tijekom masterclassa prenijeti znanje, ali i nastojati pomoći izgraditi mentalni sklop koji uzima u obzir i predviđa različite scenarije te budućnost smatra prilikom, a ne prijetnjom.
Možete li navesti neke primjere megatrendova s kojima se susrećemo danas? Zašto su ti megatrendovi važni?
– Megatrendovi definiraju naš svijet danas i također će definirati budućnost. Urbanizacija je megatrend s kojim se većina ljudi može poistovjetiti. Ona karakterizira promjenu koja se događa kada društvo prelazi iz prvotno poljoprivrednoga u industrijsko i društvo temeljeno na znanju. Taj se trend našao na povijesnoj prekretnici 2008. To je bila prva godina u ljudskoj povijesti kad je više ljudi živjelo u gradovima nego na selu. U budućnosti će sve više ljudi živjeti u urbanim područjima. Urbanizacija je utjecala na nekoliko drugih megatrendova, primjerice na sve veće fokusiranje na održivost i ekonomske polarizacije. Održivost zbog toga što će većina rješenja za suzbijanje emisija stakleničkih plinova ciljati emisije u gradovima, polarizacija zbog toga što urbanizacija može potaknuti polarizaciju između bogatih i siromašnih te između sela i grada.
Što bi to, zapravo, bili megatrendovi i što oni znače za ljude, a posebno za poslovne lidere?
– Ta polarizacija između sela i grada uzrok je velike zabrinutosti u Kini jer je urbanizacija prouzročila golem rast bogatstva u gradovima za razliku od ruralnih područja, koja nisu imala slične povoljne uvjete. Ostatak svijeta suočava se sa sličnim problemima, što stvara plodno tlo za trampizam kao glas za obespravljene. Zašto je ovo važno? Pa, kao što smo već vidjeli, to je otvorilo nova pitanja o stabilnosti NATO-a, odnosa između EU-a i SAD-a te odnosa između SAD-a i Kine. Drugim riječima, učinci drugog i trećeg reda tih megatrendova definiraju strateške probleme koji tvore vanjski svijet vlada i korporacija.
Kako će ti megatrendovi utjecati na budućnost svijeta?
– Gledamo u budućnost koja se mora prilagoditi klimatskim promjenama, uspon sve utjecajnije Kine koja će izazvati zapadnocentrični svjetski poredak, posebno njegove institucije; uspon umjetne inteligencije i drugih tehnologija koje će imati golem utjecaj na način rada; daljnji rast stanovništva, što bi mogao biti izazov za globalnu opskrbu hranom te nas potaknuti na inovacije ako prirodni svijet sa svojim biljnim i životinjskim vrstama ne želi potpuno izumrijeti. Izazova je mnogo i međusobno su povezani, zbog čega moramo planirati budućnost.
Kakav bi, zapravo, bio opis vašeg posla, odnosno posla futurista?
– Pomažemo ljudima zamisliti moguće budućnosti koristeći se metodom studija o budućnosti kako bismo donosili bolje odluke i stvarali otpornije sustave.
S kojim se sve izazovima i predrasudama susrećete u svakodnevnom poslu?
– Ljudi misle da predviđamo budućnost, ali to prepuštamo astrolozima i ekonomistima.
Kako na to odgovarate?
– Pokušavamo im objasniti da prihvaćamo pretpostavku da je budućnost nepredvidiva, ali da moramo raditi s njom kako bismo planirali. Umjesto da pišemo kao ekonomisti, sitnim slovima, da su prognoze uvjetovane time da pretpostavke budu istinite, što se rijetko događa, mi prihvaćamo temeljnu pretpostavku da je budućnost nepredvidiva i da su predviđanja rijetko dobra u prognoziranju bilo čega u budućim sustavima definiranima ubrzanjem, složenošću i poremećajima.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.