Biznis i politika
StoryEditor

Njemačku zimu osjetit će cijela Europa

05. Listopad 2022.

Do ljeta je situacija još izgledala relativno dobro za najveću europsku ekonomiju, ali prvi dani jeseni donijeli su otrježnjenje. Procjene za ostatak ove i sljedeću godinu drastično su revidirane prema dolje i sada je jasno da je optimizam u Njemačkoj, ali i šire u Europi, bio neutemeljen. Hrvatski poduzetnici to već osjećaju

Prije nekoliko dana objavljena je nova, radikalno revidirana na lošije u odnosu na prethodnu od prije pet mjeseci, prognoza vodećih njemačkih ekonomskih instituta (minhenski institut Ifo, Institut za svjetsku ekonomiju Kiel, Institut za ekonomska istraživanja Halle i Institut za ekonomska istraživanja Leibniz), koja predviđa da će, zbog drastičnog povećanja troškova energije, njemačko gospodarstvo skliznuti u recesiju. Njihova prognoza kaže da će njemački BDP ove godine porasti za 1,4 posto, ali da će u sljedećoj godini pasti za 0,4 posto. Rast bi se opet mogao pojaviti 2024. i to za 1,9 posto.
 
Ifo je sa svoje strane još prošlog tjedna izvijestio da se raspoloženje u njemačkoj ekonomiji znatno pogoršalo zbog rata u Ukrajini i pandemije, potkrijepivši to najnovijim rezultatima mjerenja poslovne klime, koja je od kolovoza do rujna pala za 4,3 boda, na 84,3 boda, što je najniža razina od svibnja 2020. godine. Za neupućene, Indeks poslovne klime instituta Ifo najvažniji je ekonomski pokazatelj Njemačke. Temelji se na mjesečnom istraživanju oko devet tisuća tvrtki.
 
Na trenutačno rekordno niskoj razini je i raspoloženje njemačkih potrošača. Barometar GfK-a, instituta za istraživanje javnog mišljenja iz Nürnberga, za listopad već signalizira iznenađujuće snažan pad od 5,7 postotnih bodova, na -42,5 bodova. Već četvrti put zaredom indeks opada i trenutačno je na najnižoj razini od početka mjerenja raspoloženja konzumenata u ujedinjenoj Njemačkoj 1991. – priopćeno je iz GfK-a.
 

Duboka recesija

 
Da stvar po prognoze za njemačko gospodarstvo bude dramatičnija, recimo da su Ifo i GfK do tih rezultata došli koji dan prije no što su u eksplozijama oštećeni rusko-njemački plinovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 te prije no što je njemački Savezni ured za statistiku (Destatis), predzadnjeg dana rujna, objavio da je stopa inflacije u rujnu u Njemačkoj zaokružena na deset posto, što je najviša mjesečna razina rasta cijena od 1996. godine i početka vremenskog niza usporedivih podataka za ujedinjenu Njemačku.
 
Još gori dojam od samih Nijemaca o trenutačnom stanju njemačke ekonomije ima Nikola Požgaj, vlasnik Požgaj grupe, čije je poslovanje dobrim dijelom usmjereno na izvoz u Njemačku.
 
– Baš zbog situacije na njemačkom tržištu, koja nije dobra, u Njemačkoj sam svaki tjedan. Zadnjih se dana osjeća da je to tržište u velikom problemu i da su potrošači prestali trošiti kako su trošili u proljeće ove godine. Njemačka i zemlje njemačkoga govornog područja (Austrija) u ovom su trenutku, prema mom mišljenju, već u dubokoj recesiji – iznosi Požgaj.
 
Njegovi česti poslovni odlasci u Njemačku nisu nimalo ugodni. Kupci su mu, kaže, smanjili narudžbe za oko 70 posto.
 
– Kupci nam kažu da su njima u kolovozu i rujnu prihodi pali najmanje za 50 posto. U kolovozu su se još svi odgovori kupaca odnosili na razdoblje godišnjih odmora, međutim, već je tada bilo evidentno da su kupci prestali puniti lagere slijedom toga što im prodaja ide usporeno. Načelno, kupci sada povlače samo stare narudžbe i svaki odgovor koji dobivamo je da imaju pun lager robe, a prodaja ni približno ne prati zadane ciljeve. Tako je evidentno da su njemački potrošači u mislima u zimi i modelima grijanja, a da sve proizvode koji nisu neophodni za svakodnevni život postupno odgađaju za buduća vremena – priča nam Požgaj.
 

Kad Nijemci ne troše, pola svijeta 'u banani' 

 
Glavni ekonomist tvrtke Union Investment Jörg Zeuner vjeruje da će njemačka maloprodaja u idućem, zimskom polugodištu, 'doživjeti teška vremena, čak i ako temperature budu natprosječno visoke pa se tako izbjegne nestašica plina'. U takvoj situaciji njemački su potrošači, logično, aktivirali 'refleks štednje'. Udruženje njemačkih trgovaca (HDE) navodi da se maloprodaja već sada 'nalazi u nezgodnoj situaciji'.
 
A kad Nijemci prestanu trošiti, jednostavnim domino-efektom pola svijeta naći će se 'u banani' – tada njemačke tvornice robe namijenjene maloprodaji smanjuju proizvodnju, što znači da smanjuju i narudžbe svojim dobavljačima. Poslije SAD-a i Kine, Njemačka je treći najveći svjetski uvoznik robe, na koju otpada oko šest posto ukupnoga svjetskog uvoza. Ujedno je i daleko najveći uvoznik iz zemalja članica Europske unije, pri čemu je za većinu njih upravo Njemačka najveće izvozno tržište.
 
Šire o situaciji u Njemačkoj i kakva su iskustva drugih hrvatskih poduzetnika pročitajte u temi tjedna novog tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.
08. svibanj 2024 08:38