Što god mislili o domaćem gospodarstvu, na globalnoj razini očito se i ne držimo toliko loše. Naime, Svjetska banka svake godine svrstava svjetska gospodarstva u četiri dohodovne skupine – niske, niže-srednje, više-srednje i visoke. A Hrvatska prema tim podacima spada u najvišu kategoriju.
Ove klasifikacije se ažuriraju svake godine početkom srpnja, temelje se na bruto nacionalnom dohotku (BND) po glavi stanovnika prethodne godine, a mjere su izražene u američkim dolarima. A cilj ovakvog rangiranja država, odnosno njihovih gospodarstava, jest odražavati razinu razvoja zemalja – oslanjajući se na BND po glavi stanovnika kao široko dostupnom pokazatelju ekonomske sposobnosti.
Prema podacima Svjetske banke, za 2024. fiskalnu godinu kao gospodarstva s niskim dohotkom definirana su ona s BND-om po stanovniku od 1135 dolara ili manje, dok su gospodarstva s visokim dohotkom ona s 13.846 dolara ili više.
Hrvatska se, u prema njihovim podacima, nalazi upravo i toj kategoriji – gospodarstava s visokim dohotkom – zajedno sa 83 druge države.
Brojne zemlje u 2022. godini prešle su u višu kategoriju kako se oporavak od pandemije nastavio. Otprilike je 80 posto zemalja pokazalo je poboljšanje u prošloj godini u odnosu na razdoblje prije pandemije (2019.). Tako su, primjerice, Gvajana i Američka Samoa ove godine prešle iz kategorije višeg srednjeg u kategoriju visokog prihoda.
Inače, praćenja pokazuju da se klasifikacija znatno promijenila u posljednjih 30-40 godina. Naime, 1987. godine 30 posto zemalja bilo je klasificirano kao zemlje s niskim dohotkom, dok ih je prošle godine samo 12 posto spadalo u tu kategoriju. Opseg ovog pada razlikuje se ovisno o regiji u kojoj se države nalaze. Tako je udio zemalja s niskim dohotkom u regiji podsaharske Afrike pao sa 74 posto na 46 posto u 2022., u istočnoj Aziji i Pacifiku sa 26 posto na tri posto, a u južnoj Aziji sa 100 posto na 13 posto.