Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je revidirala projekciju rasta gospodarstva u ovoj godini i očekuje da bi BDP trebao rasti po stopi od 3,2 posto. Najviše će tomu pridonijeti, smatraju u njoj, osobna potrošnja, koja bi trebala rasti zbog boljih kretanja na tržištu rada i smirivanja inflacije, a koja bi potrošačima ipak trebala vratiti dašak optimizma u novčanike. S druge strane, investicije bi trebale sporije rasti jer novac iz fondova EU-a polako hlapi i realnost se vraća na domaće tržište. Činjenica je da plaće i dalje rastu i drže inflaciju visokom, a bitne odluke, one o spuštanju kamatnih stopa, i dalje se čekaju kad su u pitanju američke Federalne rezerve i Europska središnja banka. O tome kako će se kretati domaće, ali i europsko gospodarstvo razgovarali smo sa Sandrom Švaljek, zamjenicom HNB-ova guvernera.
Kada bi ECB i FED mogli početi spuštati kamatne stope?
– Inflacija se u europodručju spušta u skladu s očekivanjima, što potvrđuje i prva procjena inflacije u ožujku, koja je mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila 2,4 posto na godišnjoj razini. Snižava se i stopa temeljne inflacije, pa postoje argumenti u prilog razmatranju postupnog ublažavanja stupnja restriktivnosti monetarne politike. Ipak, i dalje postoji nezanemariv rizik zadržavanja stope inflacije na razinama iznad ciljnih. Taj rizik proizlazi iz stanja na tržištu rada, koje pridonosi razmjerno snažnom rastu plaća, kao i iz pritisaka na rast cijena usluga zbog njihove radne intenzivnosti i manje izloženosti međunarodnoj konkurenciji. U idućim mjesecima Europska središnja banka i nacionalne središnje banke Eurosustava pomno će analizirati trendove na tržištu rada, kretanje ukupne i temeljne inflacije i druge ekonomske i financijske podatke, raditi na novoj makroekonomskoj projekciji te ocjenjivati snagu transmisije monetarne politike.
Sve to moglo bi biti dobra podloga za lipanjski sastanak o monetarnoj politici kada bi moglo započeti postupno spuštanje kamatnih stopa, ako za to bude dovoljno osnove. Pritom će sve daljnje odluke o dinamici spuštanja kamatnih stopa ovisiti o tome spušta li se doista inflacija prema ciljnoj razini od dva posto predviđenim tempom ili projekcije govore da će se zadržati iznad te razine. U SAD-u je situacija donekle slična u pogledu očekivanja popuštanja restriktivnosti monetarne politike. Iako su stope inflacije nešto više nego što je bilo očekivano i temeljna inflacija pada vrlo sporo, dok je tržište rada još uvijek razmjerno snažno, pojavljuju se znakovi njegova hlađenja i blagog usporavanja gospodarskog rasta. Stoga FED za sada ne mijenja svoje projekcije inflacije za ovu godinu, a novi podaci pokazat će je li vrijeme za spuštanje ključnih kamatnih stopa ili bi to bilo preuranjeno.
Kako komentirate rast plaća u Hrvatskoj? Dokad će rasti i držati inflaciju višom?
– Prošlogodišnji snažan rast nominalnih bruto plaća od gotovo 15 posto bio je rezultat visoke potražnje za radnicima i ograničene ponude rada, zbog čega su poslodavci bili spremni povećavati plaće, i to ne samo nadoknaditi gubitak realne vrijednosti plaća uzrokovan inflacijom iz prethodne dvije godine, nego povećati i realne plaće. Može se primijetiti da je rast plaća dvoznamenkast i u nizu zemalja srednje i istočne Europe, stoga Hrvatska prema kretanju plaća nije iznimka. Naše procjene govore da bi se rast nominalnih bruto plaća u Hrvatskoj u 2024. mogao usporiti na nešto manje od devet posto ove godine, a tom usporavanju pridonijet će i usporavanje tempa porasta plaća koje se financiraju iz državnog proračuna.
Pritom bi se realni rast plaća mogao tek neznatno smanjiti zbog očekivane, osjetno niže stope inflacije u ovoj godini. Već u posljednjem tromjesečju prošle godine moglo se uočiti da, umjesto da se rast troška plaća ugrađuje u cijene, rast plaća prati smanjenje udjela profita u cijenama, a cijene se ne mijenjaju ili samo blago rastu. Ako poduzeća nastave ublažavati porast cijena smanjenjem profitnih marži, očekivani porast nominalnih bruto plaća ne bi trebao rezultirati inflacijom većom od 3,5 posto, koliko je očekujemo za ovu godinu.
Kako komentirate trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj?
– HNB je upravo revidirao naviše projekciju rasta u ovoj godini pa očekujemo da bi BDP mogao rasti po stopi od 3,2 posto. Najviše će tom rastu pridonijeti, ocjenjujemo, osobna potrošnja. Na to će osobito utjecati povoljna kretanja na tržištu rada i smirivanje inflacije, što pridonosi porastu pouzdanja potrošača i njihova optimizma u vezi s budućim ekonomskim kretanjima. Rast će i investicije, ali vjerojatno manje nego lani jer je dovršen dio projekata financiranih iz fondova EU-a. Rastu bi trebao pridonijeti i robni izvoz, kao i izvoz usluga. Iako postoje naznake da će prihodi od turizma ponovno rasti, taj rast vjerojatno neće biti tako izražen kao prošle godine, kada je na njega utjecao izražen rast cijena turističkih usluga.
Cijeli intervju u kojem Sandra Švaljek govori o gospodarskim izazovima u budućnosti, što će se dogoditi kad presuše EU fondovi, što će donijeti digitalni euro i kako bi financijske institucije trebale sudjelovati u ozelenjavanju gospodarstva, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.