Komentari
StoryEditor

Vedran Antoljak: Kako su Uber, Netflix i McDonalds srušili postojeće poslovne modele

29. Lipanj 2020.
Startup, korporacija
Piše:
piše Vedran Antoljak
[email protected]
Autor: Vedran Antoljak, savjetnik za digitalnu i poslovnu transformaciju, Best Advisory

Prije par godina taksi službe u većim gradovima Europe, pa tako i Hrvatske, krenule su u štrajk. Taksisti Londona, Pariza, Zagreba i drugih gradova blokirali su ključne prometnice grada protestirajući tako protiv ulaska Ubera na njihovo tržište. Međutim, ispostavilo se da je štrajk bio vrlo loša ideja jer je na dan održavanja štrajka promet Ubera porastao za 800 posto. Danas, Uber (i slične tvrtke) upravljaju s većim brojem automobila nego li zajedno sve taksi službe svijeta, dok sam Uber ima tržišnu vrijednost oko 30 milijardi dolara, što je otprilike polovica hrvatskog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. To je samo jedan primjer koji nas navodi na pitanje: kako jedan startup može disruptirati veliku industriju i njene dobro etablirane korporacije?

Tijekom moje 25-godišnje karijere sam imao privilegiju osnovati, savjetovati, upravljati i ulagati u veći broj startup-tvrtki s nekoliko suradnika, ali sam također bio u prilici godinama upravljati projektima međunarodnih korporacija s tisućama zaposlenika. Ključna pouka mog višegodišnjeg iskustva u radu sa startupovima i velikim tvrtkama je to da startup nije samo mala verzija velike tvrtke ili korporacije. Između njih postoje velike i značajne razlike u skoro svim aspektima.

Zadnjih nekoliko godina poduzetnici, ekonomisti i akademici širom svijeta razmatraju točnu definiciju što je to zapravo startup. Definicija startupa koju poslovne škole najviše prihvaćaju je sljedeća: Startup je „privremena organizacija u potrazi za poslovnim modelom koji je ponovljiv i skalabilan“. S druge strane, velika tvrtka ili korporacija se može definirati kao "stalna organizacija dizajnirana za izvršavanje poslovnog modela koji je ponovljiv i skalabilan". Ova razlika utječe na prirodu i potrebe obje vrste organizacija.

Pojednostavljano, za razliku od korporacija, startup-tvrtke su usredotočene na propitivanje dijelova postojećeg lanca vrijednosti te se usmjeravaju na otkrivanje novih pristupa problemu i načinu poslovanja. Tako se kreira novi poslovni model koji može utjecati na suštinske promjene cijele industrije ili sektora. U potrazi za poslovnim modelom, startup pokušava pronaći bolje, jeftinije i tržišno prihvatljivije rješenje za određeni problem i korisničke potrebe.

Uloga startupa u Industriji 4.0  je jedna od tema Liderove konferencije o 4. industrijskoj revoluciji, koja će se održati 3. srpnja u Zagrebu (Westin Zagreb). Vedran Antoljak, savjetnik za digitalnu i poslovnu transformaciju govorit će na konferenciji o razlikama startupova i velikih korporacija te mogućnostima suradnje za optimalne rezultate u Industriji 4.0. Više o programu konferencije saznajte OVDJE.

Ali startup tvrtke nisu nastale nedavno niti su uvijek temeljene na digitalnim tehnologijama. Primjerice, svima nama poznati startup pojavio se u SAD-u 1950-ih u industriji restorana. Njegovi su osnivači tražili novi poslovni model koji je ponovljiv i skalabilan. Kada su ga pronašli i potom skalirali, nastala je jedna od najvećih svjetskih korporacija: McDonalds.

S druge strane, u velikim tvrtkama i korporacijama vrijede druga pravila. One su velike zato jer uspješno posluju prema zadanom poslovnom modelu, upravljajući optimalno, efikasno i produktivno resursima korporacije. Iako to nije jednostavan posao, za upravljanje korporacijama postoje stotine tisuća knjiga, edukativnih programa i poslovnih škola, te osmišljenih stotine poslovnih alata koji olakšavaju menadžerima provođenje poslovnog modela velike tvrtke.

Na kraju se postavlja pitanje: može li organizacija istovremeno provoditi postojeći i tražiti novi poslovni model? Ispada da je to moguće i da to rade skoro sve najuspješnije korporacija svijeta koje su ujedno izrasle iz startupova.

Jedan od najboljih primjera za to je Netflix. On je startao kao startup koji je disruptirao ustaljenu industriju najma video kazeta i DVD-a, najprije uvodeći usluge slanja poštom kao zamjenu za odlazak korisnika u videoteke. Netflix je tako kroz godine izrastao u korporaciju koja je provodila etabliran poslovni model izuzetno efikasno i produktivno. Međutim, za svo to vrijeme Netflix je u potrazi za novim poslovnim modelom. Tako je nakon par godina spoznao do dolazi do rasta interneta i da brzina prenosa podataka postaje sve brža. Stoga se odlučio za vrlo riskantan potez disrupcije tj. kanibalizacije svog postojećeg poslovnog modela te je novi Netflixov poslovni model postao distribucija video-sadržaja Internetom.

Netflix je danas vodeći i najveći pružatelj video sadržaja na svijetu koji i nadalje propituje vlastiti i traži nove poslovne modele, ulazeći tako i na mnoga druga područja, industrije i sektore. Pitanje je koliko dugo će Netflix biti u mogućnosti istovremeno provoditi i tražiti novi poslovni model jer upravo sada deseci startupova propituju dijelove lanca vrijednosti netflixovog poslovnog modela te je samo pitanje vremena kada će se dogoditi disrupcija i hoće li će Netflix na vrijeme akvirirati startup koji predvodi tu disrupciju.

image
Transformacija Startupa u veliku tvrtku (korporaciju)
26. travanj 2024 07:32