25. prosinac 2020.

Boris Vujčić: Perspektiva oporavka postaje jasnija nego što je to ikad bila u protekloj godini

Boris Vujčić    foto Dražen Lapić

Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Boris Vujčić, guverner HNB-a

Ekonomske krize na neki su način slične Tolstojevim nesretnim obiteljima. Iako ekonomisti opći obrazac recesije savladaju već na fakultetu, svaka se kriza razlikuje prema svojim uzrocima, manifestacijama kao i metodama prevladavanja. Nakon izbijanja globalne financijske krize 2008. godine, djelovalo je kao da se događaji smjenjuju dramatičnom brzinom. No trebalo je proći pet i pol godina da razina ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj dotakne dno i gotovo jednako toliko da se vrati na pretkriznu razinu.

Takve oscilacije gospodarske aktivnosti nalikuju usporenom filmu u usporedbi s kretanjima ove godine. Pad koji smo zabilježili između prvog i drugog tromjesečja ove godine nadmašio je intenzitetom petogodišnje potonuće u globalnoj financijskoj krizi. Brzo je uslijedio i oporavak pa je, unatoč snažnoj ovisnosti ekonomske aktivnosti o turističkim rezultatima, gospodarstvo u trećem tromjesečju nadoknadilo znatan dio pada iz prethodnog tromjesečja.

Osim brzine i intenziteta pada ekonomske aktivnosti, ova je kriza specifična i prema strukturi pogođenih djelatnosti. Robni izvoz i investicije, čije su oscilacije čest uzrok recesija, ovaj su se put pokazali razmjerno žilavim segmentima gospodarstva. Neslavni vrh prema negativnom doprinosu aktivnosti preuzeli su izvoz usluga i osobna potrošnja, koji inače manje osciliraju.

Pare ili život!

Domaći potrošači bili su prisiljeni štedjeti zbog uvedenih epidemioloških mjera, a i sami su prilagodili strukturu potrošnje zbog neizvjesnosti i zdravstvenih rizika, prije svega onih kojima se izlažu potrošnjom usluga. Brojni strani turisti, osobito oni iz prekomorskih zemalja, odgodili su odmor ili potražili bliže destinacije. S druge strane, međunarodni opskrbni lanci u krizi su pokazali otpornost. Industrija se brzo i učinkovito prilagodila pandemijskim uvjetima, a zamah u građevinarstvu nastavio se tek nešto blažim intenzitetom nego prije krize. Dok se promet ljudi gotovo potpuno zaustavio, lanci proizvodnje i opskrbe robom zabilježili su tek blagi zastoj i uglavnom su neometano djelovali.

Kao što je virus uzrokovao gospodarski poremećaj, tako je i učinkovito medicinsko rješenje za bolest preduvjet normalizacije gospodarske aktivnosti. Dokle god postoji zdravstveni rizik, ne možemo očekivati da će se stabilizirati uvjeti poslovanja u velikom dijelu ranjivoga uslužnog sektora koji ovisi o socijalnom kontaktu. Vijesti o početku provođenja cijepljenja stoga su iznimno ohrabrujuće i prvi put u proteklih godinu dana možemo jasnije vidjeti svjetlo na kraju tunela. No do procjepljivanja većine domaćeg stanovništva proteći će barem još nekoliko mjeseci, tijekom kojih će i dalje na snazi biti neke mjere za očuvanja zdravlja i gospodarstva. Namjerno naglašavam da je riječ o mjerama za očuvanje i zdravlja i gospodarstva jer je u javnosti prisutna pogrešna teza prema kojoj svaka epidemiološka mjera nužno šteti gospodarstvu. Dvojba između gospodarstva i zdravlja postoji u ekstremnim uvjetima vrlo strogog zatvaranja gospodarstva.

Tako bi prilično izvjesno bilo loše kada bismo svi sjedili doma čekajući svoj red za cijepljenje. Jednako tako ni ukidanje većine ili čak svih epidemioloških mjera sigurno ne bi bilo dobro za gospodarstvo. Ne postoji primjer zemlje koja je uspjela sačuvati gospodarstvo ne poduzimajući nikakve epidemiološke mjere. Troškovi bolovanja i samoizolacije uz odgađanje potrošnje zbog straha od zaraze mogu biti iznimno visoki u uvjetima nekontrolirane epidemije. Uostalom, tijekom ljeta je uz povoljnu epidemiološku situaciju i razmjerno blage epidemiološke mjere u većini europskih zemalja bilo znatno manje turista iz gotovo svih tih zemalja, usprkos dominaciji manje pogođenoga apartmanskog smještaja u našim turističkim kapacitetima i odluci turista da prekomorska ljetovanja zamijene onima na bližim lokacijama.

Živimo u vremenu jako zgusnute povijesti. Kako je glavna ekonomistica Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath nedavno zaključila parafrazirajući Lenjina, događaji za koje su nekad trebala desetljeća danas se zbivaju u tjednima. U takvim su uvjetima projekcije iznimno nepouzdane. Jesenski val epidemije umanjio je pouzdanost prijašnjih projekcija rasta za ovu i početak iduće godine i zorno pokazao kako se očekivanja mogu promijeniti doslovno u nekoliko tjedana. Ipak, glavnina prognozera očekuje stabilizaciju zdravstvene situacije tijekom prvog polugodišta iduće godine, nakon čega bi uslijedio razmjerno brz oporavak. Monetarni i fiskalni poticaji bez presedana jedan su od važnih razloga zbog kojih se očekuje razmjerno brz oporavak. Mjere monetarne politike očuvat će u dogledno vrijeme povoljne uvjete financiranja, a fiskalni poticaji održavaju zaposlenost, dohotke i potrošnju.

Članstvo u EU i put prema europodručju, smanjene makroekonomske neravnoteže, izdašne međunarodne pričuve i višak na tekućem računu u benignim financijskim uvjetima na globalnim tržištima povećavaju prostor raspoloživ za mjere ekonomske politike. Efekte mjera ekonomske politike mogla bi pojačati i štednja akumulirana tijekom krize koja omogućuje djelomičnu nadoknadu propuštene potrošnje. Pomoći će i relativno blag utjecaj koji je kriza do sada imala na tržište rada. Strahovanja o golemom porastu nezaposlenosti nisu se ispunila, što je bilo povezano i sa spomenutim mjerama ekonomske politike. Nakon isteka fiskalnih potpora za golemu većinu obuhvaćenih zaposlenika vidljivi su znaci oporavka zaposlenosti. Na taj je oporavak utjecao nešto kasniji početak turističke sezone, ali povoljna su kretanja nastavljena i u listopadu, nakon završetka turističke sezona i početka pogoršanja epidemiološke situacije. Napokon, jasno je da je kriza dala veliki poticaj digitalizaciji i razvoju informatičkih vještina, što se može pokazati korisnim i u normalnim vremenima.

Konobari ili građevinari?

Iz ekonomske povijesti znamo da različite prirodne katastrofe, ratovi i epidemije nisu imali znatnije efekte na dugoročan rast. Međutim, u kratkom su roku prisutni znatni rizici koji mogu usporiti i otežati oporavak. Ti rizici nisu nužno vezani uz proizvodnju i distribuciju cjepiva, već su rezultat međudjelovanja postojećih gospodarskih struktura i pandemije. Prvo, ako promjene u navikama i ponašanju potrošača stečene tijekom pandemije budu trajnije naravi, to može stvoriti viškove kapaciteta u pojedinim djelatnostima. Primjerice, ako građani nakon prestanka epidemije nastave radije gledati streaming-sadržaje na vlastitim televizorima nego posjećivati kina, trebat će nam manje kinodvorana i manje zaposlenih u tim dvoranama.

Seljenje resursa među djelatnostima obično je bolan proces koji zahtijeva vrijeme te rezultira ekonomskim i društvenim troškovima, kao što smo imali prilike vidjeti iz javnih reakcija na recentnu preporuku Međunarodnoga monetarnog fonda da se potakne prekvalifikacija radne snage iz ugostiteljstva u građevinarstvo. Ni izvanredne poticajne mjere ekonomske politike nisu bez rizika. Nakon krize ostat će vrlo visoka razina javnog duga, a porast će i dugovi u privatnom sektoru. Troškovi otplate kamata trebali bi ostati niski u dogledno vrijeme, ali prostor za buduće korištenje fiskalne politike u stabilizacijske svrhe na aktualnim je razinama duga ipak sužen. Također, pojedina će prezadužena poduzeća koja su preživjela krizu zahvaljujući fiskalnim potporama i niskim troškovima financiranja imati ograničenu sposobnost investiranja i doprinosa budućem rastu.

Zaključno, iako će i u idućih nekoliko mjeseci neizvjesnost biti povišena, perspektiva oporavka postaje jasnija nego što je to ikad bila u protekloj godini. Taj put nije bez rizika, ali s njim ćemo se lakše nositi opskrbljeni do sada skupljenim iskustvom iz ove krize. Naučili smo kolika je važnost brze reakcije i hrabrih poteza te prilagodbe nepredviđenim okolnostima bez otezanja.