24. studeni 2019.

Višnja Starešina: Europa zatvorenih vrata za Hrvatsku je opasnija od one otvorenih vrata

Zatvorena vrata Europe   

Nakon što 'liječnici i inženjeri' s Bliskog istoka, iz Pakistana i zemalja Magreba nisu ispunili očekivanja, njemačko tržište rada hrani se radnicima iz Hrvatske, ali i BiH, Srbije… Odljev je toliki da je dugoročno upitna održivost pojedinih područja Hrvatske, ali i cijele Jugoistočne Europe

Europa se nalazi u jednom čudnovatom stanju odnosa prema vlastitim temeljnim slobodama. Dok je pitanje odnosa prema imigracijama ili, još preciznije, prema nekontroliranim ilegalnim imigracijama iz zemalja islamskog svijeta postalo jedan od ključnih razlikovnih elemenata između političkih stranaka i jedna od najvažnijih točaka njihovih politika, u javnosti se ta tema gotovo uopće ne propituje, ne kontekstualizira. Umijeće 'čitanja između redaka', razvijeno u nekadašnjim kontroliranim jednopartijskim sustavima, zato se danas pokazuje vrlo korisnim za razumijevanje stvarnosti.

Čitajući između redaka ovih mi je dana za oko zapela tužna priča o njemačkom umirovljeniku Hansu Rudolfu W.-u (Deutsche Welle), koji je radio do 65. godine, a danas ima mirovinu od 335 eura, zajedno sa suprugom dobiva još 600 eura socijalnog dodatka, čime jedva podmiruju troškove najma stana i režije. Preživljavaju jer zbog godina i bolesti manje jedu, a o kavi i kolaču negdje vani samo sanjaju. Rudi i Helga ne bi bili priča da su jedini. Ili da su rijetke iznimke među njemačkim umirovljenicima.

Čitanje između redaka

No postali su priča jer podaci Njemačkog instituta za istraživanje gospodarstva (DIW) pokazuju da je 17 posto njemačkih umirovljenika ugroženo siromaštvom i predviđaju da će njihov udio u sljedećih dvadesetak godina narasti na više od 21 posto. Dakle, svaki peti njemački umirovljenik bit će gotovo gladan. To je sve u redcima, kao i obećanja vlade da će intervenirati kako se to ne bi dogodilo…

No što se može iščitati između redaka, a nije korektno napisati u redcima? Čitajući između redaka može se zamisliti kako se osjećaju i što misle ti njemački umirovljenici koji nakon punoga radnog staža jedva preživljavaju u unajmljenim stanovima, kada vide kako migranti useljavaju u susjedne kuće i stanove koje im plaća država, spajaju obitelji, kupuju aute, turiraju ih pod njihovim prozorima, dobivaju socijalnu pomoć koja višestruko premašuje njihove mirovine, agresivnim ponašanjem tjeraju ih iz pučkih kuhinja, s ulica, čine njihove četvrti nesigurnima – a nemaju se komu požaliti niti se o tome javno govori.
---

Redefiniranje njemačke imigrantske politike koje je u tijeku vjerojatno će se argumentirati održivošću socijalnog i mirovinskog sustava. 'Penzići' bi mogli postati snaga koja će zaustaviti nekontrolirane izvaneuropske ilegalne migracije u Njemačku. Ali to ne znači kraj procesa

---
Prema istraživanju američkog Pew instituta, u Europi trenutačno živi 24 milijuna stranih državljana, od čega gotovo pet milijuna čine ilegalni migranti. Odnosno, svaki peti strani državljanin u Europu je ušao ilegalno, tražeći azil. Udio ilegalnih u znatnom je porastu posljednjih godina.

A bio bi i veći da se svake godine od tog postotka ne odbijaju oni kojima je odobren azil i koji su se u pravilu integrirali u tržište rada. Takav trend, zaključuju analitičari Pew instituta, potiče debatu o održivosti socijalnog sustava, sigurnosnog sustava i deportacijskih politika.

'Willkommen' za hrvatske radnike

Čitajući tužnu priču o Hansu Rudolfu W.-u, između redaka može se iščitati da će se redefiniranje njemačke imigrantske politike koje je u tijeku vjerojatno argumentirati održivošću socijalnog i mirovinskog sustava. To je velikim dijelom i točno. A i Angela Merkel nikada neće priznati da je sigurnosno ugrozila Europu svojom 'willkommen' politikom.

Tako bi na prvi pogled njemački 'penzići' mogli postati ona snaga koja će zaustaviti nekontrolirane izvaneuropske ilegalne migracije u Njemačku. Ali to ne znači kraj procesa. Njemačko tržište rada i dalje traži radnike. Migrantski pritisak iz zemalja islamskog svijeta neće tako jednostavno prestati.

A za one koji čekaju rješenje zahtjeva za azil trebat će naći smještaj. Taj novi proces Europe zatvorenih vrata za Hrvatsku, a osobito za države u našem istočnom susjedstvu, potencijalno je čak opasniji od politike Europe otvorenih vrata. A zapravo riječ je tek o novoj fazi iste politike.

Nakon što 'liječnici i inženjeri' s Bliskog istoka, iz Pakistana i zemalja Magreba nisu ispunili očekivanja, njemačko tržište rada hrani se liječnicima, inženjerima i kvalificiranim radnicima svih profila iz Hrvatske, ali i BiH, Srbije… Odljev kvalificirane radne snage toliki je da je dugoročno upitna održivost ne samo pojedinih područja Hrvatske, već cijele Jugoistočne Europe. Ostaju politike koje sanjaju o nekim velikim državama, korupcija kao način funkcioniranja i tiskare lažnih diploma koje vode u daljnje urušavanje.

Dakle, idealan prostor za europski migrantski 'hotspot'. Hrvatska je u prednosti jer je ipak članica Europske unije i NATO-a. Ali i u nevolji jer graniči sa zonom potencijalnoga kaosa. A ni strateška dubina postojeće hrvatske državne elite baš ne ulijeva povjerenje.