15. listopad 2020.

Miodrag Šajatović: Autori razvojne strategije 2030. ne znaju da je Hrvatska u recesiji

​Na prvoj stranici Nacrta Nacionalne razvojne strategije 2030. piše da je ‘novonastala zdravstvena kriza… utjecala na usporavanje rasta gospodarstva‘. Kojeg rasta? Da nismo možda u recesiji? Nakon takvog uvoda teško je ozbiljno uzimati što piše na preostaloj 81 stranici

U javnost je pušten Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine. Već na prvoj stranici teksta, već u drugom odlomku, cijeli je dokument, kako bi se to moderno reklo, kompromitiran. U tom odlomku piše da je 'novonastala zdravstvena kriza… utjecala na usporavanje rasta gospodarstva'. Kojeg rasta, molit ću lijepo?! Na naslovnici dokumenta piše da je to 'Novi nacrt – rujan 2020.'. Pa zar autori ne znaju da je Hrvatska uronila u duboku recesiju? U vrijeme prošle krize bar se imalo mjeru pa se govorilo o 'negativnom rastu'. Tvrditi da je koronakriza usporila rast odmah na početku čitanja postavlja pitanje može li se na tako krivoj dijagnozi temeljiti bilo kakva suvisla terapija.

Ako je cilj ove strategije da se zadovolji forma prema Bruxellesu, kako bi se u razdoblju do 2027. mogao povlačiti novac iz EU fondova, onda se sadržaj na 82 stranice može shvatiti. Ali ako je cilj, kako se priča, više milijuna eura teškog projekta zaista duboko, inovativno i kvalitetno promisliti budućnost Hrvatske i k tome motivirati dionike, ponajprije poslovnu zajednicu, onda je rezultat očekivano veliki promašaj.

Probajte ponoviti viziju!

Za početak, jedan mali test. Evo, pročitajte viziju Hrvatske 2030. godine:
'Hrvatska u 2030. godini je KONKURENTNA zemlja razvijenih potencijala i jednakih prilika za sve. KREATIVNA zemlja inovativnoga gospodarstva i prepoznatljivog identiteta i kulture te sigurna i otporna zemlja KVALITETNIH životnih uvjeta i očuvanih prirodnih resursa.'

A sada, zatvorite oči i pokušajte ponoviti viziju koja bi nas sve trebala 'galvanizirati'. Tko uspije, svaka mu čast! Nisam siguran da bi i za sada anonimni autori ovog uratka to mogli. Viziji, kao i cijelom Nacrtu strategije očajnički treba smislena redaktura. Primjerice, kad se u viziji spominje 'zemlja razvijenih potencijala', nije jasno hoće li nam se potencijali razviti, ali neće biti iskorišteni, ili je 'pjesnik' htio reći da ćemo do 2030. iskoristiti današnje potencijale.

Toliko o viziji. Uz napomenu da Slovenija već više od godinu dana ima Strategiju 2030. i da je u njoj vizija kako će Slovenija 2030. biti zemlja ugodna za življenje. Mnogo jednostavnije i motivirajuće.

Kao i u većini sličnih dokumenata u proteklih pet (a i više) godina, na početku nedostaje realna slika stanja u zemlji. Lider je upravo pokrenuo akciju 'Hrvatski SWOT', kojoj je cilj da dođemo do četiri vrste odgovora: koje su naše snage, koje slabosti, koje prilike, a koje opasnosti. To je najjednostavniji poduzetnički alat. U Vladinoj strategiji, bez i rečenice uvodnog opisa snaga i slabosti, kreće se s četiri nacionalna smjera razvoja i 12 strateških ciljeva (o tome u posebnom tekstu u ovom broju Lidera). Pri čemu je lako dokazivo da su u velikom dijelu samo prepisivani dijelovi godišnjih popisa reformi (što također traže oni iz EK).

U razvojnom smjeru 1. 'Pokretanje gospodarstva i poticanje privatnih ulaganja' piše da će ulaganja biti usmjerena, među ostalim, u 'povećanje prepoznatljivosti hrvatskog športa'. Teško je razabrati, ali čini se da su autori htjeli reći da će prepoznatljivost našeg sporta povećati privatna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Bilo bi zanimljivo vidjeti analizu koja dokazuje korelaciju. Ali ne treba sumnjati da skupo plaćeni konzultanti Svjetske banke imaju dokaz o čvrstoj vezi. Ili možda nemaju, tko će ga znati…

Čemu se truditi?

U završnom dijelu Nacrta strategije naizgled je jedna obećavajuća tablica. U njoj su pokazatelji učinaka i ciljevi. Pa se tako kao cilj postavlja da će do 2030. hrvatski BDP prema paritetu kupovne moći sa 65 posto prosjeka EU narasti na 80 posto. Nedostaju, međutim, prolazna vremena. Na koliko se obvezuje Plenkovićeva vlada 2024., na kraju ovog mandata. Toga nema.

Nadalje, dokaz kako se površno radio ovaj dokument je i pokazatelj izvoza. Vrijednost izvoza bi se s 52 posto vrijednosti BDP-a trebala popeti na 80 posto. Kvaka je da je riječ o ukupnom izvozu i robe i usluga. Pa se može zaključiti da će se i dalje poticati izvoz usluga, tj. turizam. Koji u BDP-u već ima prevelik udio.

Moglo bi se tako unedogled, ali nema smisla. Usprkos gotovo istovjetnim dokumentima u četiri godine prvog mandata Andrej Plenković i HDZ uvjerljivo su pobijedili na izborima. Čemu se onda truditi s novim pristupom i novim modelom? Pogotovo kad opozicija nema ništa kvalitetnije za ponuditi.

Kad je o HDZ-u riječ, Nacrt strategije ima dodatnu vrijednost. Pisan je kao predizborni program, za svakoga ponešto, ali bez jasnih obećanja. Pa će biti vrlo upotrebljiv za predstojeće lokalne izbore.