Korona i biznis
30. travanj 2020.

Miodrag Šajatović: Izbori? Što prije!

Posljedice koronakrize, nažalost, vode prema procjeni da će ekonomske prilike, a posljedično i političko-sigurnosne, prije zime biti tako teške da će uspostava vlade nacionalnoga ekonomskog spasa biti neizbježno rješenje. Koliko god to HDZ i SDP ne željeli

Korona i izbori u Hrvatskoj 2020. neraskidivo su vezani. S uvođenjem drastičnih mjera za suzbijanje epidemije čekalo se dok nisu održani HDZ-ovi unutarstranački izbori. A čim je Vlada 27. travnja počela ublažavati mjere, prva tema koja je iz HDZ-a gurnuta medijima bilo je pitanje datuma održavanja parlamentarnih izbora.

Gledano prije svega iz ekonomsko-poslovnoga kuta, nameće se zaključak da se izbori, kad im je već došla godina održavanja, trebaju održati što prije. Početak srpnja posljednji je trenutak.

Uz napomenu da nisam politolog, zbog čega, vjerojatno, ne vidim sve dimenzije brzih izbora, evo nekoliko argumenata za podupiranje teze o što skorijim izborima. Prije svega, ekonomska situacija potkraj godine bit će dramatično lošija nego na početku ljeta. Pa će ujesen političko tlo za razne ekstremne mesijanske stranke biti mnogo plodnije. Uz opasnije posljedice.

Upitna zimska opskrba

Jesen će, u svakom slučaju, biti, kako se to kaže – izazovna. Ministre Plenkovićeve vlade treba čitati, a ne samo gledati kad se produciraju pred TV kamerama. Ministar gospodarstva Darko Horvat u prošlom je Lideru vrlo jasno rekao kako Vlada dosadašnji tempo pomoći gospodarstvu može pratiti samo do jeseni. I još je rekao da 'ako se uskoro ne vratimo u normalne okvire funkcioniranja gospodarstva, posljednja tri mjeseca ove godine mogli bismo imati problema s opskrbom'. Pretpostavljam da je Liderovim čitateljima jasna težina upotrebe izraza 'opskrba'.

Drugo, ako je vremena za predizbornu kampanju manje, količina novca koju će vlast potrošiti za maksimiranje glasova bit će manja. Pa možda ostane nešto za više pomoći gospodarstvu. Treće, oporba predvođena SDP-om, nažalost, u ove tri i pol godine nije iznjedrila nikakvu inovativnu ekonomsku strategiju, stoga je teško očekivati da će Bernardić i ekipa baš ovog ljeta iznenada iskazati skriveni talent i zasjati ujesen.

Još je jedna razina bitna. Nije fer, ali život je takav. Pokazalo se da kad lijeva koalicija dođe na vlast, u prvome mandatu ne uspije ovladati dubinom državnog aparata. Koji je u tri desetljeća čvrsto zabetoniran HDZ-u odanim kadrom. O. K,, možda bi postojeće izvanredne okolnosti mogle neku odlučnu SDP-ovu vlast gurnuti u radikalne mjere provjetravanja državnog aparata, ali onda slijedi pitanje ima li hrabrosti i objektivne snage maknuti očekivane plinske boce u Savskoj ulici ili nema.

Sve napisano navodi čitatelja na zaključak da kroničar očekuje pobjedu HDZ-a na izborima. Pa je logično i pitanje s kim bi nakon izbora HDZ počeo sastavljati vladu koja bi se morala boriti s razornim posljedicama neizbježne recesije. Rješenje sa Škorinom i sličnim strankama ne obećava. Moguće je da bi dokazano spretni Plenković možda uspio sastaviti vladu koja bi se kako-tako mogla nositi s recesijom (obično je u takvim godinama SDP dobio 'poklon' da obavlja prljavi dio posla). Ali sve, nažalost, vuče prema zaključku kako će ekonomske prilike, a posljedično i političko-sigurnosne, prije zime biti tako teške da će uspostava vlade nacionalnoga ekonomskog spasa biti neizbježno rješenje. Koliko god to HDZ i SDP ne željeli.

Opaki ekonomski virus

Zdravstvena epidemije gadna je stvar. Ali ekonomska epidemija po mnogočemu je gadnija. Virus se katkad ulijeni ili bar privremeno povuče. Ekonomski virus mnogo je žilaviji. U Hrvatskoj se odjednom, u mjesec dana zaustavljanja gospodarskog života, zarazilo najmanje osamdeset posto poduzeća. A svako zaraženo poduzeće u kratkom roku zarazi desetke i stotine svojih dobavljača. Koji onda, kao kupci druge robe i usluga, smanjivanjem narudžbi šire zarazu na desetke tvrtki koje svakog dana iznova zarazuju njihovi kupci. I tako se stvara recesijska spirala. Ako je još i deflacijska – posljedice su dramatične.

Oslabljena imunost mnogih tvrtki onda biva napadnuta novima bolestima. Primjera radi, ionako slabe likvidnosne pozicije mnogih poduzeća sada napada praksa avansnih plaćanja. Što dodatno traži povećanje obrtnoga kapitala. A njega, u uvjetima kad Vlada siše oslobođenu likvidnost u poslovnim bankama za svoje potrebe i uz još nedovoljan postotak državnih jamstava tvrtkama, nema ni približno dovoljno.

Zavaravanje da se vraćamo u staru normalu jer se danas može u salone namještaja, za tjedan dana k frizeru, a za dva tjedna u kafić, brzo će se ispuhati. Super ako bude kakve-takve turističke sezone i recesija bude blaga. Odrasli ljudi ipak se ne bi smjeli zavaravati. Zato, ako izbori moraju biti održani – neka budu što prije.