Komentari
StoryEditor

Miodrag Šajatović: Korona-kriza i ekonomija: Hrvatska vlada nedopustivo i dramatično kasni

12. Ožujak 2020.
Korona-kriza i gospodarstvo
Umjesto da su u prethodna dva mjeseca u Vladi razradili pakete pomoći gospodarstvu zbog posljedica globalne korona-krize, Plenković i ekipa ‘pokušavaju procijeniti efekte‘ i ne donose nikakve odluke. Zapravo, čekaju da im rješenja nacrtaju u Bruxellesu

Ove Ekonomalije pišu se u srijedu, 11. ožujka 2020. godine, oko podneva. Do ovog trenutka hrvatska vlada nije objavila paket mjera kojima će djelovati kako bi udar globalnog širenja koronavirusa za ovdašnje gospodarstvo bio što manji. Ako već nema paketa, očekivala se bar snažna izjava premijera Andreja Plenkovića da će Vlada svim mogućim mjerama pomoći pogođenim tvrtkama i da će se konvencionalnim i nekonvencionalnim potezima učiniti sve da nacionalna ekonomija ne završi u recesiji.

Umjesto toga, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i ministar financija Zdravko Marić daje izjavu: 'Pokušavamo procijeniti efekte, za sada ne možemo ništa detaljnije reći.' I to desetak dana nakon što je slovenska vlada već izašla s najavom da je pripremljen milijardu eura težak paket pomoći slovenskom gospodarstvu!

Vlada 'dezinficira' ruke

Hrvatska vlada, poduzetnicima i menadžerima je sasvim jasno, nedopustivo i dramatično kasni. Time je već napravila veliku štetu, jer poslovna zajednica nema vremena odgađati odluke. Plenkoviću i njegovom ekonomskom timu ostalo je još svega par dana da dokažu kako nisu neosjetljivi, neodgovorni, neodlučni i nesposobni. Ambiciozni premijer morat će pokazati da je u kriznoj situaciji, kad je o ekonomskom vođenju zemlje riječ, manje nesposoban od Ive Sanadera i njegova zakasnjela priznanja da je zemlja 'u banani'.

Strašna je izjava ministra financija kako u Vladi 'pokušavaju procijeniti efekte'. Prvo, pretežno HDZ-ove, ali i SDP-ove vlade nisu u 30 godina bile sposobne naručiti ekonometrijski model funkcioniranja hrvatske ekonomije. Pa sada vlast zapravo nema pojma kakvi bi mogli biti efekti kidanja dobavnih lanaca i smanjenja potražnje. Ali i u takvim uvjetima, kad nema dovoljno informacija, odluke se moraju brzo donositi. Uza sav rizik.

Danas se vodi rat protiv neprijatelja zvanoga koronavirus. U svakom ratu, pa i ovom, vojskovođe se dijele na one koji imaju znanja, intuicije i hrabrosti donositi odluke, i one koji oklijevaju, ne znaju što bi i nedostaje im hrabrosti. Vlada je imala najmanje dva mjeseca da proigra scenarije A, B i C i da se odluči koji će aktivirati.

Kao što u zdravstvu imaju procedure za izvanredne situacije, morali su ih imati i u gospodarstvu. Umjesto da Vlada bude aktivna i poduzetna, inicijative moraju javno davati poslovne udruge. Pa tako HUB kaže da su banke spremne prolongirati naplatu kreditnih rata ako Vlada izda odgovarajuća jamstva. Obrtnici su isto reagirali (detaljan popis 20 mjera koje predlažemo dajemo u ovom broju Lidera).

Dok ti prijedlozi prođu birokratski aparat, panika među poduzetnicima, pogotovo onima koji su ušli u investicije ili im je potražnja natprosječno pala, s razlogom raste. Vlada ju je mogla ublažiti lako. Ali nije! Briga nju za gospodarstvo. Na umu joj je samo proračun. Ispada da je, još jednom, zapravo dobro da je hrvatska ušla u Europsku uniju. Ova vlada u proteklom mirnodopskom razdoblju nije imala svojih originalnih inicijativa, pa ih nema ni sada. Naučilo se birokratski prepisivati ono što Bruxelles predlaže. Sad se stječe dojam da Plenković i ekipa čekaju da im Europska komisija kaže što trebaju činiti. Kakvi god bili, birokrati iz Buxellesa vidjeli su da bi se neutrošena sredstva iz fondova EU u ovoj izvanrednoj situaciji mogla preusmjeriti za pomoć gospodarstvima zemalja članica. Naši neodlučni kreatori ekonomskih politika nikad se ne bi usudili pomisliti na takvo rješenje jer, 'Bruxelles to ne dopušta'.

Hitno kredite za likvidnost!

Ako u kolumni treba ponuditi i rješenje, evo ga. Vlada i HNB moraju, među ostalim, ako treba i pisanjem novih pravila, osigurati koliko god treba milijardi kuna netipičnih kredita za likvidnost. S niskim kamatama, počekom od najmanje godinu dana i uz krajnje razblažene uvjete (da je tražitelj koji je pogođen korona-krizom prošle godine poslovao s dobitkom i da može dokazati pad prihoda u ovoj godini). Država mora dati jamstva, a HNB omogućiti poslovnim bankama da smiju proslijediti takve 'ratne' kredite. Kao što je u medicinskom smislu korona-virus najopasniji za kronične bolesnike, tako je i u ekonomskom. Hrvatska je ekonomija, zahvaljujući lošim vladama, kronični bolesnik. I upravo zato traži posebnu skrb.

I još na kraju, poruka najodgovornijim kreatorima ekonomskih politika. Ovo su zaista izvanredne okolnosti. To što ćete ili nećete napraviti za hrvatsko gospodarstvo ovih tjedana, spominjat će se do kraja života ne samo vama nego i vašim unucima.

20. travanj 2024 01:41