15. srpanj 2021.

Miodrag Šajatović: Opsjednuti turizmom - Povratak u staru nenormalu

Dovoljno je bilo da se pandemija primiri pa da se zaborave zaklinjanja da Hrvatska ne smije ovisiti o turizmu. Evo, opet se, skoro pa svaki sat, broji koliko je turista ušlo u Hrvatsku. Robni izvoznici istodobno nadmaše čak i 2019. za gotovo 20 posto, ali to se nigdje ne spomene

Poklopilo se da je Državni zavod za statistiku baš na dan održavanja osme Liderove konferencije 'Pametni znaju čemu služi izvoz' objavio izvozne rezultate za prvih pet mjeseci 2021. Pokazalo se da članovi Liderova Kluba izvoznika i ostali hrvatski izvoznici postižu fantastične rezultate. U prvih pet mjeseci ove godine vrijednost izvoza veća je za 24,4 posto nego 2020. Ali to nije sve! Ovogodišnji je izvoz za 13,5 posto veći nego rekordne, pretpandemijske 2019.!

Manuela Tašler, zamjenica Liderova glavnog urednika i voditeljica Kluba izvoznika, koja godinama sustavno prati izvozne podatke, najavila je da nijedan mainstream medij neće objaviti tu vijest. Nažalost, imala je pravo. Umjesto toga TV dnevnici i portali prošlog vikenda bili su puni podataka o turističkoj sezoni. Te ušlo je 336.000 turista, 'što je 16 posto više nego istog vikenda 2020. i 35 posto manje nego 2019.'. Pa onda brojevi o popunjenosti kapaciteta po županijama, gradovima, općinama i zaseocima. Do najsitnijih pojedinosti.

Položajni rentijaneri

Zaključak? Vratili smo se u staru nenormalu – opsjednutost turizmom. Dobro, nikad nije ni otišla, ako ćemo pravo. Ispada da sudbina zemlje ovisi o turizmu. Industrija i izvoz i dalje su gospodarske djelatnosti niže vrijednosti. Čak i kad pokazuju fenomenalne rezultate. To nije bitno. Bitno je je li ona češka obitelj i ove godine došla u Dramalj.

Svake godine nameće se isto pitanje: zašto je ovo društvo opsjednuto problematičnim i rizičnim turizmom, a maćehinski se odnosi prema industriji i robnom izvozu?

Jadran je za ovo društvo i blagodat i prokletstvo. Uz poštovanje svih koji se bave turizmom, neka bude dopušteno primijetiti da je ipak lakše privući kupce (turiste) na prekrasnu obalu u srcu Europe nego privući kupce pretvarajući čelik i elektroničke komponente u proizvod koji će biti konkurentan u Europi i svijetu. Komparativna prednost Jadrana ulijenila je ovu zajednicu. Nedavno je objavljen TV prilog u kojemu novinar pokazuje veliko razumijevanje za iznajmljivača apartmana koji se žali na hudu sudbu što u dva ljetna mjeseca mora zaraditi za cijelu godinu. A i većina onih koji su se na legalan ili nelegalan način 'opernatili' ide linijom manjeg otpora i uz maksimalno minimalno porezno opterećenje investira u apartmane ili kuće za odmor. Sagradiš, angažiraš posrednike da ti pune kapacitete i uživaš u rentijerstvu.

Što je sve legalno, na pojedinačnoj razini, uz postojeću poreznu politiku i vrlo racionalno. Ali kad se sve zbroji, turizam ni u najboljim godinama nije bio dovoljan da godišnji BDP digne iznad jadnih tri posto. I dalje potičući turizam, a zanemarujući industriju, Hrvatska će se učvrstiti na začelju razvijenosti članica EU.

Najveći krivci za nejednak tretman 'djece', tj. turizma u odnosu na industriju, ipak su ljudi koji desetljećima vode ovu zajednicu. Političari. Većina, čast iznimkama, nema pojma o ekonomiji, strukturi ekonomije, dodanoj vrijednosti i poželjnom odnosu proizvodnje i usluga. Osim potkapacitiranosti za sagledavanje budućnosti zemlje, tu je i krajnji oportunizam. U slučaju HDZ-a mogla bi se postaviti teza da toj stranci industrija nije najzanimljivija jer je koncentrirana na sjeverozapadu Hrvatske. A ondje je manji udio glasača stranke koja uglavnom pobjeđuje na izborima. Politički refleks upućuje na to da se ne treba zamjeriti glasačkom tijelu koje se bavi turizmom.

Bruxelles nije nacrtao

Nadalje, ovdašnjim političarima njihovi gazde iz Bruxellesa nisu nacrtali da trebaju razvijati industriju. A zašto i bi? Da hrvatska industrija više nego što se sama za to izbori konkurira industrijama iz Austrije, Njemačke, Francuske, Italije ili Nizozemske? Pa nisu bedasti! Bolje je Hrvatskoj i NPOO-om uvjetovati pomoć investiranjem u infrastrukturu. U koju se ugrađuju industrijski proizvodi razvijenih članica EU. Pa još i u 'zeleno'. Pa da hrvatski proračun u koji uđu stotine milijuna eura pomoći bude protočni bojler. Tehnologije će isporučiti tvrtke iz Njemačke.

Osim toga, ne budimo naivni, razvijenim sjevernijim članicama EU odgovara da se u Hrvatskoj razvija turizam. Hrvatskoj je, kad nema vlastite mudrosti, namijenjeno da bude Florida ovoga kontinenta. I da turisti koji dođu na Jadran u što je moguće većoj količini konzumiraju industrijske proizvode uvezene iz svojih matičnih zemalja.

Zato, kad nitko drugi neće, evo, mi iz Lidera čestitamo robnim izvoznicima na fantastičnim rezultatima! I uporno nastavljamo promicati ideju izvoza kao najzdravijega generatora rasta. Možda se jednoga dana pojavi generacija političara koja će znati čemu služi izvoz.