19. srpanj 2021.

Edis Felić: Prijestupnici se ne mogu kažnjavati povećanjem lokalnog poreza

sudac 

   

Odluka gradskih otaca Otočca da povećanjem poreza kazne one koji se nelegalno koriste javnim površinama pala je na sudu. I to s pravom, jer umjesto da povećaju aktualne male kazne za uzurpatore koje ih sada samo potiču na uzurpaciju, primjenjuju protuzakonite mehanizme

Pročitao sam u Narodnim novinama (76/2021) presudu Visokoga upravnog suda RH kojom je ukinut članak 14. stavak 2. Odluke o gradskim porezima i prirezu porezu na dohodak Grada Otočca (‘Službeni vjesnik Grada Otočca‘, 4/17. i 1/18.). Tim se člankom Gradsko vijeće Grada Otočca htjelo obračunati sa svima onima koji se javnim površinama koriste bez odobrenja gradske vlasti nabijajući im deseterostruko viši porez.

Iako je nastojanje gradskih otaca da se obračunaju sa svima koji uzurpiraju javne površine hvale vrijedno, protuzakonitom odredbom ništa se nije riješilo. Štoviše, pretpostavljam da se svi oni koji su se ilegalno koristili javnim površinama rugaju gradskim ocima jer ne da neće platiti deseterostruko više, nego, barem zasad, neće platiti ništa. No o tome malo kasnije kad budemo o kaznama.

Nisu porezi za kažnjavanje

U svakom slučaju, i nama koji baš s pravom nismo kod kuće, iz presude je jasno da je taj dio odluke suprotan Zakonu o lokalnim porezima. Naime, kako stoji u presudi, pravne i fizičke osobe mogu se koristiti javnom površinom samo na temelju valjane pravne osnove, odnosno odobrenja javnopravnog tijela jedinice lokalne samouprave. Upravo to odobrenje temelj je za nastanak poreznopravnog odnosa, ‘iz čega slijedi da se pod korištenjem javne površine, koje je podložno oporezivanju, ne može podvesti svako korištenje, već samo ono koje je utemeljeno na odobrenju nadležnog tijela‘.

Drugim riječima, neovlašteno korištenje javne površine ne može biti predmetom oporezivanja, već se o njemu može odlučivati isključivo u okviru Odluke o komunalnom redu, koja za takvo postupanje predviđa izricanje upravnih mjera i prekršajnih kazni. To je i logično, jer ako nekome, pojedincu ili tvrtki, nije izdano odobrenje da posluje na javnoj površini, to znači da on/ona/ono nisu ni poslovali. S druge strane, ako sam dobro razumio presudu, ne služe porezi za to da se pojedinac ili tvrtka kažnjavaju, već za svrhe financiranja javnog servisa, pa zbog toga ni određivanje deseterostruko većeg poreza za ilegalne korisnike javnih površina niti je u skladu sa Zakonom o lokalnim porezima, niti s bilo kojim poreznim zakonom.

Kako je navedeno, za uzurpatore javnih površina predviđene su kazne Odlukom o komunalnom redu. Međutim, u toj odluci je stvarni problem jer visina kazni kao da potiče neodgovorne da uzurpiraju javnu površinu. Tako, primjerice, postavljanje kioska ili pokretne naprave bez odobrenja ili protivno odobrenju nadležnog tijela Odlukom o komunalnom redu Grada Otočca propisano je kao prekršaj za koji je predviđena novčana kazna od sto do 2000 kuna za fizičku osobu, novčana kazna od sto do tisuću kuna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te novčana kazna od petsto do deset tisuća kuna za pravnu osobu. Iako maksimalne spomenute kazne nisu male, one ipak nisu ni velike jer fizička osoba u mjesec dana može zaraditi i više od 2000 kuna, a tvrtka i više od deset tisuća kuna. Zato kažem da su tolike kazne mogle biti samo poticaj svima onima koji su namjerno uzurpirali javne površine, čime su u neravnopravan položaj dovedeni oni koji su radili legalno.

Propust pravne službe

No umjesto da promijeni odluku o kaznama na način da ih poveća i stalno kontrolira imaju li korisnici javnih površina odobrenje, Gradsko vijeće Grada Otočca donijelo je nerazumnu odluku da protuzakonito poveća porez uzurpatorima, što je na kraju i utvrdio Visoki upravni sud RH.

Nije jasno kako se mogao dogoditi takav propust pored pravne službe u gradskom poglavarstvu koja je (barem bi u praksi tako trebalo biti) morala upozoriti gradske oce da je takva odluka protuzakonita, ali u Pravdi smo već nekoliko puta pisali o primjerima u kojima lokalne vlasti donose akte ne poznajući propise. Ako ništa drugo, neka ovo bude primjer da lokalne vlasti ne mogu kažnjavati prijestupnike tako što će im razrezati nekoliko puta veći porez. 

POST SCRIPTUM

Prije tri tjedna pisali smo o tome da je Erste Card Club (Diners) radi ažuriranja podataka zatražio od svojih klijenata da dostave potvrdu o visini plaće. Neki od njih javili su se Lideru smatrajući da to nisu dužni, ali u Erste Card Clubu, ali i HNB-u, tvrde da jesu. U tom tekstu iznijeli smo argumente da to klijenti ipak nisu dužni jer se u propisima ta obveza ne spominje. Prije neki dan javio nam se opet jedan od čitatelja koji je odlučio da će radije iz principa vratiti Dinersovu karticu iako kaže da nema što skrivati jer zarađuje svaku kunu legalno. Tako je i napravio.