19. travanj 2021.

[Smart Cities] Beč daje tisuće eura za ozelenjivanje zgrada. Očekuju li takve potpore i Hrvate?

Ozelenjivanje pročelja    foto Shutterstock

Dok na zgradama hrvatske prijestolnice rastu skele (i neka rastu), Bečani na svojim pročeljima uzgajaju prirodne klima uređaje - biljke i za to dobivaju subvencije. Inozemni ured Grada Beča nedavno je objavio detalje o financiranju modularnog BeRTa sustava za ozelenjivanje građevina u sklopu kojeg građani mogu očekivati subvencioniranje troškova u iznosu i do 6.880 eura. Nismo mogli a da se ne zapitamo hoće li se neke slične potpore staviti na raspolaganje građanima Hrvatske.

Kako to funkcionira u Beču

Projekt uvođenja BeRTA sustava nije nov, već je primijenjen na deset različitih, zgradama 'zagušenih' mjesta, a bečka gradska uprava je još prije dvije godine odlučila povećati subvencije za ozelenjavanje zgrada s prijašnjih sto tisuća eura na 500 tisuća eura godišnje. Austrijanci su naime shvatili da se ozelenjavanjem pročelja ostvaruje čišći zrak i pozitivna mikroklima. Tvrde da temperature ozelenjenih pročelja mogu biti i za 13 °C niže, čime se smanjuju i emisije ugljičnog dioksida. Biljke penjačice osim toga čuvaju zgrade od vremenskih uvjeta i pomažu u snižavanju troškova održavanja. Zanimljivo je i da takva pročelja podižu vrijednost nekretnine.

- Prvi korak ka zelenim fasada je savjetovanje s bečkim centrom za ozelenjivanje zgrada „GRÜNSTATTGRAU“ (njem. zeleno umjesto sivog) koji i provodi projekt. Ako se požure s rezervacijom termina i dogovore savjetovanje u samoj zgradi, pojedini Bečani će i prije ljeta moći uživati u rastu i razvoju biljaka na fasadama - stoji u priopćenju Inozemnog ureda Grada Beča.

image
Grad Beč subvencionira troškove u iznosu i do 6.880 eura, pa je kompletno ozelenjivanje dostupno uz participaciju građana od 560 eura po koritu: savjetovanje, planiranje, predavanje i odobravanje zahtjeva za ozelenjivanje te postavljanje dvaju korita sa supstratom i biljkom.

Subvencije za ozelenjivanje pročelja u Hrvatskoj

Prva adresa na koju smo se obratili da provjerimo hoće li subvencije za ozelenjivanje pročelja biti dostupne i kod nas bila je ona Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Oni prepoznaju važnost ozelenjavanje urbanog područja, te navode i kako je to bitno radi smanjenja onečišćenja zraka, smanjenja rizika od klimatskih promjena i jačanja otpornosti na klimatske promjene, očuvanja bioraznolikosti, zdravlja. Stoga je, kako kažu, u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama RH za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu navedena mjera ulaganja u zelenu infrastrukturu u urbanim područjima.

Budući da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u postupku donošenja Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine, obratili smo se njima ne bismo li dobili nešto podrobnije informacije. Evo što su odgovorili:

'Program je srednjoročni akt strateškog planiranja RH u kojem se opisuju razvojne potrebe i potencijali, identificiraju izazovi, definira vizija razvoja te razrađuju ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima RH. Isti je u visokoj fazi gotovosti te će uskoro biti na javnom savjetovanju putem portala e-savjetovanje. Program predviđa sufinanciranje strateških akata planiranja te sufinanciranje samih projekata uređenja i izgradnje zelene infrastrukture u građevinskim područjima kao što su zeleni krovovi i zelene fasade, urbani vrtovi, drvoredi, gradski parkovi i pervoji, kišni vrtovi, ozelenjavanje postojeće sive infrastrukture i slično.'

Doznajemo da se sufinanciranje planira iz više izvora i to iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Republike Hrvatske od 2021. do 2026. godine te iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova iz Višegodišnjeg financijskog okvira EU u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine.

- Nakon usvajanja predmetnih dokumenta planira se objava pozive na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava - kazali su iz tog ministarstva.

Detalji o iznosima subvencija zasad nisu poznati, ali svima koji imaju na umu neke slične lisnate projekte odaslan je zeleni signal da budu u niskom startu sa svojim projektima. 

Više o rješenjima za pametne gradove koja nastaju u Hrvatskoj saznajte 28. travnja na konferenciji Smart Cities.

Problem zelenih pročelja

Premda je zamjena sivog betona živim zelenim biljem doista prekrasna i smanjuje djelovanje urbanih toplinskih otoka koji su ljeti uistinu pakleni, ozelenjivanje krovova i fasada može biti i loš potez ako ga se ne isplanira i ne izvede kako treba.

U Aziji koja je u tom biofilijskom eksperimentu već duže vrijeme, postoje i primjeri gdje je ozelenjivanje ispalo kao potpuni promašaj. Kompleks od osam zelenih zgrada u kinskom gradu Chengdu gdje su stanovnici trebali živjeti u vertikalnoj šumi punoj vegetacije gotovo je nenastanjen, piše Construction21. Privučeni prirodom kompleks su nastanili komarci i kukci, a upravo to odbilo je ljudske stanare. Budući da biljke nisu redovito podrezivane, a klima je vlažna, vegetacija mahnito raste. Problem predstavlja i sustav odvodnje za biljke koji nije napravljen kako treba, tako da je kukcima smještaj u toj urbanoj džungli još privlačniji.

S druge strane, Bosco Verticale (Vertikalna šuma) u Milanu, djelo Stefana Boerija i botaničarke Laure Gatti primjer je savršeno odrađenog ozelenjivanja.  Pomno su birali biljke prigodne za milansku klimu te njihovo zdanje ukrašava 800 stabala, 5.000 grmova i 15.000 biljaka. Naravno, oni su bili svjesni da vrt mora imati i vrtlara, što je jako korisna lekcija.