Kvalitetno upravljanje temeljem održivih strategija, odgovornost, transparentnost, sudjelovanje građana kao i smanjenje emisije štetnih plinova, energetska učinkovitost, zbrinjavanje otpada, pametna mobilnosti i digitalizacija ključni su čimbenici za osiguranje održivog napretka. Upravo o svemu ovome u praktičnoj raspravi sudjeluju čelni ljudi hrvatskih gradova na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2020. i predstavljaju nove projekte i primjere upravljanja gradovima i inovacijama u cilju poboljšanja kvalitete života i njihovih stanovnika.
Naravno, kao jedna od aktualnih situacija na prvom mjestu se našao potres u Zagrebu koji je neminovno uzdrmao investicije i planove.
- Odvojili smo projekte koje smo morali, poput žičare i još nekoliko koje je bilo jeftinije završiti nego zaustaviti. Komunalna služva raščišćavala je otpad od potresa. Donijeli smo cijeli niz mjera za građane i poduzetnike kao što je umanjenje komunalnih naknada. Imat ćemo značajne posljedice, ali ćemo se izvući iako je zbog korone smanjen priljev sredstava - rekla je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.
Osim toga, Jozić je istaknula da u Zagrebu imamo više od 400 tisuća tona mulja iz pročistača otpadnih voda i da je pitanje kako ga upotrijebiti.
- Moramo imati vlastito postrojenje za uporabu mulja. Mulj nije obrađen u nacionalnim strategijama, ali moramo ga riješiti. Odlučili smo napraviti nešto što nema u Hrvatskom partnerstvu za inovacije - naručujemo izgradnju postrojenja. Postoji tvrtka koja ima patentirano postrojenje koje to može raditi. Grad Zagreb bi financirao gradnju, poduzetnik bi gradio i na koncu bismo dobili postrojenje za 22 do 25 milijuna eura, što bi bilo nekoliko puta jeftinije, a privatni inovator bi dobio reference i postao konkurentan - rekla je Jozić i dodala da je sve to u fazi pipreme dokumentacije.
Od već postojećih pametnih rješenja Jozić je izdvojila energetsku obnovu paviljona 12 na Velesajmu gdje se nalazi ZICER, rekonstrukciju javne rasvjete i istaknula da svi projekti koji se rade su pametni projekti te da ima puno posla za građevinski sektor.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je napomenuo da je Rijeka potpisala ugovor za Centar kompetencija za pametne gradove težak 150 milijuna kuna, od čega 90 milijuna kuna stiže iz europskih sredstava.
- Imat ćemo velike posljedice u smanjenju proračuna zbog pandemije koronavirusa, ali je naša sreća što je velik dio smart city projekata financiran iz EU fondova. Ideja je kroz projekt poticati inovacije u pametnim tehnologijama i kroz ovu suradnju s 20 partnera - industrija, privatne tvrtke, javne tvrtke, akademsku zajednicu - u pediodu od tri godine trebalo bi izaći 36 konkretnih rezultata koji se mogu primjenjivati u gradovima. Rijeka će biti testni grad za organizaciju kvalitete prometa u gradu, širenje podataka, učinkovito upravljanje energijom - rekao je Obersnel i dodao da se bi se tih 36 proizvoda trebalo naći i na tržištu.
Osim toga, Obersnel se pohvalio da je Rijeka kao grad mentor bila u društvu Amsterdama i Barcelone kako bi svojim iskustvom pomogla digitalizaciju gradova u europskom projektu Intelligent City Challenge.
U Karlovcu su se, pak, fokusirali na najvažnija područja za građane i poduzetnike.
- Kad je došla situacija s koronavirusom vrlo smo brzo uletjeli u taj sustav i podijelili potpore online. To nam je bio signal da sve procese moramo ubrzati. Krenuli smo s pilot projektom mjerenja kvalitete zraka i pitanja parkiranja i buke te mjerenjem količine smeća u podzemnim spremnicima. Već sada znamo u kojem se pravcu našt tvrtke trebaju razvijati - rekao je gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.
Za dva tri mjeseca znat će se koliko je novc ušteđeno digitalizacijom i, kako kaže Mandić, postoji danas hrpa pametnih rješenja na tržištu te gradovi mogu biti partneri i pomoći jedni drugima.
- Nama je motiv da gledamo cijeli gradski sustav. Ne samo gradsku upravu nego i tvrtke. To pokazuje da je s malo novca moguće doći do određenih rješenja. U vremenu koje je ispred nas neka ćemo rješenja implementirati u cijeli sustav. Imamo dosta poduzetničkih inkubatora unutar velikih tvrtki i bit će nam malo lakše jer nam i oni nude neka svoja rješenja - zaključio je Mandić.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić istaknuo je da su uveli puno elektronićih usluga čime su htjeli povećati brzinu i efikasnost te građanima uštedjeti vrijeme i novac.
- Imamo namjeru potpuno digitalizirati upravu. Ima puno područja koja se mogu unaprijediti i javna uprava može biti učinkovitija. Sve to je pridonijelo da smo u samom vrhu Hrvatske, a efekt pametnih gradova bit će veći jer smo centralizirani - rekao je Miletić.
Grad Zaprešić kreće u razvoj smart city strategije u idućih pet godine, najavio je gradonačelnik Željko Turk spominjući uvođenje podzemnih spremnika za otpad i pametnih klupa.
- Pametna uprava, pametni turizam, inovativno gospodarstvo i uključivanje mladih u to sve najvažniji su segmenti za razvoj pametnoga grada - istaknuo je Turk.